Blage kazne i za stravične zločine

O. MATAVULj

06. 03. 2017. u 09:59

Želimir Lepir glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci za “Novosti”: o nacrtu novog krivičnog zakona Republike Srpske, korupciji, političkim pritiscima...

Благе казне и за стравичне злочине

Foto V.Dančić

USVOJENI Nacrt novog krivičnog zakonika RS prepun je propusta koje bi trebalo ispraviti, jer bi u praksi određene stvari mogle da unište budžet RS - kaže, u intervjuu za "Novosti", glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Želimir Lepir.

- Ključni propust je to što su određeni veoma dugi rokovi zastare za lakša krivična dela. Izbačena je mogućnost otkupa kazne zatvora do šest meseci, što je pogubno, jer je bolje da neko plati 18.000 KM da ne ide u zatvor nego da država potroši 30.000 KM na njegovo izdržavanje. Uvedeno je i pokretanje izvršenja za prinudnu naplatu za neplaćene novčane kazne, koje su se mogle zameniti kaznom zatvora. U praksi to znatno komplikuje proces i stvara ogromne troškove.

o Koliko ste podigli optužnica protiv nosilaca javnih funkcija?

- Lane smo zaprimili više prijava protiv bivših načelnika opština. Ti predmeti su u završnoj fazi istrage. O konkretnim slučajevima i imenima ne mogu da govorim, jer se tužilačke odluke očekuju.

* Koliko je optužnica podignuto za korupciju?

- Prošle godine, u radu smo imali 266 predmeta, a od toga su rešene 232 prijave i 79 istraga. Nerešene su 34 prijave, kao i 13 istraga. Predmeti korupcije bili su nam apsolutni prioritet, a tako će biti i ove godine. Izmenom zakona znatan broj tih dela prešao je u isključivu nadležnost Republičkog tužilaštva, i težište borbe seli se u njihovo posebno odeljenje.

* Da li je okončana istraga protiv bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Radislava Jovičića za nesavestan rad u službi, kojim je MUP navodno oštećen za 260.445 KM?

- Prijavu je podneo UKP MUP RS, i na tome se intenzivno radi. Predmet je u završnoj fazi, ostalo je da se sasluša još nekoliko svedoka, i verujem da ćemo za mesec ili dva doneti tužilačku odluku, ali ne mogu da kažem kakva će ona biti.

NERASVETLjENA UBISTVA * OD 1996. godine imate 27 nerešenih ubistava, koliko su aktivne te istrage?
- Predmeti su otvoreni kod tužioca, ali operativno na njima radi policija. Na njima se uvek ponešto radi i kroz otkrivanje drugih krivičnih dela. Ali ako se izvršioci ne otkriju u roku od godinu dana, u praksi se ti slučajevi teško rasvetljavaju.

* Da li to znači da ćete podići optužnicu?

- Nekorektno bi bilo da bilo šta prejudiciram.

* Obustavili ste istragu protiv bivših direktora "Puteva RS" za izgradnju naplatnih kućica u Glamočanima. Ko je odgovoran za to što su utrošena dva miliona maraka?

- Sproveli smo detaljnu istragu i utvrdili da nema dokaza da su prijavljeni počinili krivično delo. Kućice su napravljene u skladu sa propisima, ali je napravljen promašaj u lokaciji. To je bio nenameran propust u proceni. Ako pitate ko je kriv, onda samo mogu da kažem da je tu većinski vlasnik Vlada RS. Radi se o kolektivnom organu koji ne može krivično odgovarati.

o Da li trpite političke pritiske da nekog procesuirate?

- U pravosuđu radim 40 godina i nikada nisam imao pritisak od političara ili stranke, bilo vladajuće ili opozicione, da nekoga procesuiram i pokušam da optužim. U svakodnevnom sam kontaktu sa svim tužiocima OJT i ni oni mi se na to nisu žalili.

o Kakva je kaznena politika u RS?

- Vrlo blaga, čime sam potpuno nezadovoljan. Sudovi masovno izriču veliki broj uslovnih kazni, pa sam tako u generalijama pojedinih osoba nailazio na po 15 uslovnih osuda, što je katastrofalno.

* Zašto u RS nikada nije izrečena maksimalna kazna od 45 godina zatvora?

- To je stvar sudova i veća. Nedavno smo se žalili na izrečenu kaznu od 30 godina zatvora muškarcu koji je pred detetom zadavio suprugu, ali mu je Vrhovni sud RS smanjio kaznu na 25 godina. Ne znam koji zločin može biti stravičniji. Mislim da bi zbog opšte prevencije trebalo izricati oštrije kazne, posebno kod tako drastičnih krivičnih dela.

* Da li podržavate inicijativu za izmenu Zakona o VSTS tako da imovinski kartoni sudija i tužilaca postanu javni?

- Apsolutno! Trebalo bi izmeniti i praksu po kojoj se sudije i tužioci biraju doživotno. Najbolje bi bilo da svake četiri godine idu u reizbor i da se biraju na osnovu rezultata rada, jer bi njihova odgovornost tada bila daleko veća.


SLUČAJ VUKELIĆA BEZ EPILOGA?

* U novembru se puni 10 godina od ubistva Milana Vukelića, da li postoji šansa da taj slučaj dobije epilog?

- Zaista smo uradili sve što smo mogli. Rađena su razna veštačenja, uključen je i FBI. Zločin je izvršen profesionalno i tu verovatno postoji nalogodavac. Postoje indicije da iza toga možda stoji građevinska mafija, ali nemamo ništa opipljivo.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije