Bosna, hotel koji vremenu odoleva

MALO je onih koji su i na jedan dan pohodili Banjaluku, a da nisu posetili najreprezentativniji ugostiteljski objekat u ovom gradu - Hotel "Bosnu"!

Arhitektonski lepotan i dobitnik posebnog priznanja (1976) nekada prestižnog projektantskog konkursa za najbolje arhitektonsko rešenje u Jugoslaviji, u organizaciji tadašnjeg lista "Borba", ove godine navršava četiri decenije od izgradnje. Sadašnji objekat bio je reinkarnacija prvog koji je stradao u krajiškoj kataklizmi krajem oktobra 1969. godine. A ono što nije porušio zamljotres, sa zemljom su sravnili pripadnici inženjerijske jedinice bivše JNA.

Hroničari Banjaluke, uprkos dilemama, ipak su se složili da je preteča starog i srušenog hotela bila obična gostiona pod nazivom "Bosna". Ona je počela sa radom 1885. godine i ispred nje se tada nalazila, a i sada se nalazi, najlepša bašta u Banjaluci.

- Valja znati da stabla u toj bašti nisu vršnjaci nadaleko čuvenih banjalučkih aleja - zapisao je pokojni Aleksandar Ravlić, novinar i publicista, u svojoj knjiškoj minijaturi "Drugo stoljeće Hotela Bosna". - Naime, banjalučki drvoredi počeli su svoj život 1880. godine, a najstariji snimci hotela "Bosna" pokazuju da stabla u bašti hotela, u kojoj se nalazio natkriveni dugački hladnjak, svojom debljinom odaju mnogo veću starost.

"Bosna" je do kraja 19. veka bila gostiona sa lepom baštom i prirodnom hladovinom, a kako je rastao grad, tako su se povećavale i smeštajne potrebe. Vlasnik ugostiteljskog lidera u Banjaluci, Anton Mercl, investirao je 1913. značajna sredstva u nadogradnju, pa je restoran dobio 70 soba.

Istoričari su zabeležili da je objekat u to vreme bio jedan od retkih koji su imali telefonski priključak. I što je još važnije - hotel je bio prvi sused Železničke stanice u centru Banjaluke. U tu stanicu ulazile su kompozicije iz Beča, Sarajeva i iz drugih destinacija.

Novu dogradnju "Bosna" doživljava 1931, kada se podiže još jedan sprat. I ugrađuje se prvi lift. Broj soba se udvostručuje na 150, što apartmana, što običnih soba. I svaka je imala i hladnu i toplu vodu. Ugrađeno je centralno grejanje! Hotelom je tada direktorovao Emerik Paskolo,Italijan poreklom.

Desetleća uoči Drugog svetskog rata kolektiv hotela "Bosna" na čelu sa preduzimljivim menadžerom započinje sa proslavama dočeka Nove godine, koja se tada zvala - Silvestrovo. U listu "Nova štampa" uoči 1932. godine pojavio se oglas u kojem je se najavljivala proslava. Tada je Banjaluka imala nešto više od 20.000 stanovnika.

Tek 1933. godine hotel "Bosna" u Banjaluci dobija konkurenciju. Tada je otvoren hotel "Palas", pa su tadašnje generacije Banjalučana imale običaj da se prošetaju alejom - Od "Bosne" do "Palasa"! Ta navika je ostala i do današnjih dana.

Banjaluka 1936. postaje centar Vrbaske banovine i počinje njen ekonomski procvat, a hotel "Bosna" prati dinamiku razvoja grada. Uz svakodnevne brojne goste, "Bosna" je bila i stecište najvažnijih društvenih zbivanja i događanja. Tako je u "Bosni" nastao Klub akademičara Banjaluke (KAB)- jedna od najprogresivnijih organizacija intelektualne omladine koju su komunisti ugasili početkom osamdesetih. Tu je održana i osnivačka skuština Radničkog sportskog društva "Borac", pa KUD "Pelagić"...!

INŽENjERI

Bivše i sadašnje zdanje hotela "Bosna" povezuje isti ulaz u najlepšu banjalučku baštu, koji je ostao netaknut.Arhitektonsko rešenje sadašnje "Bosne" uradili su inženjer Anto Džeba i Predrag Bulović. Danas raspolaže sa oko 400 ležaja i brojnim sadržajima koji su osigurali četiri zvezdice u A kategoriji.

ZEMLjOTRES

"Bosna" je poklekla u krajiškom zamljotresu pre 46 godina kada je samo u Banjaluci izbrojano dvadesetak ljudskih žrtava. Početkom 1970. pripadnici JNA, predvođeni potpukovnicima Dragorom Radunovićem i Jovom Pejčinovićem, poravnali su sa zamljom zdanje, tada staro 85 godina.

Za svega pet godina, na istoj lokaciji niklo je novo, velelepno izdanje hotela "Bosna", koje ove godine proslavlja još jedan veliki jubilej.