Sutorina - međa spora?
27. 12. 2014. u 09:56
U Parlamentu Bosne i Hercegovine ponovo pokrenuto pitanje razgraničenja sa Crnom Gorom. Nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica, kategorični su Crnogorci
PODGORICA - Čija je Sutorina, crnogorska ili bosanska? Ovo pitanje ponovo je otvoreno pre dva dana, kada je u parlamentu BiH poslanik Denis Bećirović u proceduru uputio rezoluciju o Sutorini i to u trenutku kada se čeka potpisivanje ugovora između dve države. I upravo taj dokument Bećirović ocenjuje "neutemeljenim i štetnim".
- Jasno je da je prema odredbama Berlinskog kongresa BiH imala dva izlaza na more i to Klek i Sutorinu. Sutorina se proteže na 83,7 kvadratnih kilometara, i to je jako važna činjenica za ekonomiju Bosne i Hercegovine i nadam se da će biti dovoljno dobre volje i spremnosti da se uvaže svi argumenti - poručio je Bećirović.
U reagovanju MUP-a Crne Gore navodi se da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice sa BiH završeno i da se očekuje potpisivanje ugovora čime će ove dve države, od bivših članica SFRJ, prve rešiti pitanje granice.
- Međunarodno priznate granice država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije su nekadašnje republičke granice. Poznat je stav međunarodne zajednice iz 1992.godine, da nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica, saopštili su iz resornog ministarstva u Podgorici.
Takav stav deli i mr Veljko Vasiljević, član skupštinskog Odbora za evropske integracije.
- Problem je izmišljen jer se radi o teritoriji koja pripada Crnoj Gori. Osnov za sporenje su granice nekadašnje banovine, koje nisu relevantan izvor za razgraničenje. Iako je bez pretenzija na tuđe teritorije, pa čak i bez velike ažurnosti za uspostavljanje svojih granica, Crna Gora se suočava sa svakojakim zahtevima susednik država i njihovih eksponenata - kaže za "Novosti" Vasiljević.
Da se na ovom prostoru posle Drugog svetskog rata menjala avnojevska granica između sada dveju država, i to po dogovoru Blaža Jovanovića i Đura Pucara, tvrdi Jovan Markuš, publicista.
- Za to postoje dokazi na terenu, a ko ne veruje, neka proveri i videće u Igalu, prekoputa benzinske pumpe, granični kiljan koji je bio međaš između BiH i Crne Gore - kaže za "Novosti" Markuš.
USMENI DOGOVOR
Sutorina je naselje u opštini Herceg Novi, smeštena u dolini istoimene reke koja se uliva u Bokokotorski zaliv. Prema popisu iz 2003. brojala je 607 stanovnika. Prema nekim dokumentima ona se do maja 1947. nalazila u sklopu BiH, ali je usmenim dogovorom crnogorskih i bosansko-hercegovačkih komunista pripala Crnoj Gori, zajedno sa Igalom, Sušćepanom, Prijevorom, Ratiševinom i Kruševicama.
mijat311
27.12.2014. 10:47
Stav međunarodne zajednice da nema prekrajanja republičkih granica mačku o rep.Zašto je onda došlo do prekrajanja Srbije.Bosanci nedajte se.
Kosovska mitrovica bila u zetskoj banovini,Novi pazar?koji je ovo istoricar lupio samo da mi je znati.Raska oblast,kojoj pripada i novi pazar je uvek bila srpska,pa tu je Srbija malte ne i nastala,Ulcinj?zna se da je bio albanski,opet sto ne vazi za srpski skadar
@kosta - Svi navedeni gradovi su pripadali Zetskoj banovini. Sta je tu cudno? Granice banovina se nisu ni priblizno podudarale sa republickim granicma koje su kasnije ustanovjene. Recimo Drinskoj banovini sa sedistm u Sarajevu je pripadala cela zapadna Srbija. Inace, i jedna i druga banovina su bile u to vreme pro-srpske, kao i vecina drugh banovina.
Traze tudje a nemaju kontrolu na 49 odsto teritorije u bih..
A kad bi tako krenuli mogli bi Srbi iz Crne Gore da traže celu Metohiju i onako je kraljevina Crna Gora oslobodila Peć, Djakovicu. Mogli bi da traže sve do Dubrovnika kolika je bila Zetska banovina. Komunisti su Metohiju prvo uzeli Crnoj Gori i dali je Srbiji, a onda uzeli i od Srbije. Zeta je kolevka Srpstva od Nemanje do Vuka i Njegoša. Mnogo državljana Crne Gore voli majku Srbiju i izjašnjava se za Srbiju.
Komentari (7)