Banjaluka: Piramida neznanom vojniku

Sl. Pešević

22. 03. 2014. u 21:45

Jedan spomenik u blizini centra Banjaluke sedam decenija izaziva nedoumice. Spomenik Arifagi Šarčeviću stoji od 1937. godine, ali se o njemu malo zna

SPOMENIK u obliku piramide koji se nalazi ispred prodajnog objekta „Lesnina“ u blizini velike banjalučke tržnice među žiteljima grada, ali i namernicima, decenijama izaziva nedoumice i kontroverze.

Na sredini monumenta se nalazi tekst: "Za uspomenu na Arifagu Šarčevića, koji je pao od austrijske puške god. 1878. podiže gradska skupština Banja-Luka. 1937. god."

Prvo što pada u oči jeste činjenica da je spomenik preživeo međuetnički sukob u BiH u krvavim devedesetim godinama prošlog veka, mada je smešten na prometnom mestu, neposredno uz pešačku zonu, autobusku stanicu i brojne trgovačko-ugostiteljske lokale. Niko ga nije dirao mada su u vreme pogubljenog razuma letele biste narodnih heroja Drugog svetskog rata i spomenici posvećeni ličnostima i događajima iz komunističkog perioda. Bez obzira kojoj su naciji pripadali.

U evidenciji naziva banjalučkih ulica Zoran Mačkić, službenik Arhiva nekadašnje Bosanske krajine a sada Republike Srpske, otkrio je podatak da je Arifaga Šarčević imao ulicu u Banjaluci koja se protezala od Rimokatoličkog groblja Sveti Marko do naselja Petrićevac.

BEZ NADLEŽNOSTI IZ Zavoda za zaštitu spomenika RS za "Novosti" su rekli kako ova institucija nema nadležnost nad spomenikom.
- Spomenik Arifagi Šarčeviću se ne nalazi u evidenciji našeg Zavoda - kratko nas je informisala Svetlana Šiljegović, iz ove institucije.

Ulica sa njegovim imenom bila je u vreme Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne države Hrvatske (NDH) sve do kraja rata. Od 1945. ulica je dobila novo ime po nezaboravnom partizanskom pesniku Ivanu Goranu Kovačiću. Mada su nove vlasti početkom devedesetih u Banjaluci izmenile na stotine naziva naseljima i ulicama, ulica Kovačića je preživela.

Nešto više svetla sa ove istorijske patine baca dr Đorđe Mikić, izvrsni poznavalac dalje i bliže prošlosti grada na obalama Vrbasa. Za naš list kaže:

- Po svemu sudeći, Šarčević je kao običan, lokalni vojnik braneći Banjaluku poginuo na drugom mestu, da bi njegov grob bio izmešten upravo tamo gde mu je sada spomenik.

U svakom slučaju, spomenik čoveku, njegovom liku i delu koji više od sedam decenija izaziva kontroverze i različite komentare, zaslužuje detaljnije istraživanje. Zbog sadašnjih i budućih generacija.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije