Hram podno Venčaca veći od Gračanice!
01. 10. 2019. u 18:00
Arheološka istraživanja kod Aranđelovca otkrivaju nepoznatu prošlost Šumadije. Kompleks bio sedište Beogradske episkopije u 14. veku
Dr Dejan Radičević kraj ostataka srednjovekovne rezidencije Foto: B. Subašić
TEMELjI srednjovekovnog hrama na platou Dvorine u podnožju Venčaca, posle nekoliko godina iskopavanja, sada se vide u pravoj veličini, koja izaziva divljenje. Monumentalna crkva bila je veća od zadužbine kralja Milutina u Gračanici, a izgrađena je u srpsko-vizantijskom stilu. Do otkrića na Dvorinama smatralo se da ovakvih hramova uopšte nije bilo na severu srednjovekovne srpske države.
- Crkvu ovakvih dimenzija i arhitekture, sa živopisom koji su radili veliki majstori, daleko prevazilazi zadužbine i najmoćnijih plemića. Samo je vladar mogao da napravi ovakav objekat, kao grobnu crkvu ili episkopsko sedište. Još ne znamo sigurno ko je bio moćni ktitor. Pretpostavljamo da je crkvu i kompleks oko nje izgradio car Dušan u 14. veku, kao sedište izmeštene Beogradske episkopije, jer je Beograd u tom trenutku bio u ugarskim rukama. Ovaj hram je i metafora Dušanove politike širenja ka severu, koje je prekinula njegova iznenadna i tajanstvena smrt - kaže arheolog docent dr Dejan Radičević sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji rukovodi istraživanjima u organizaciji Narodnog muzeja u Aranđelovcu.
Istraživači smatraju da je Venčac u doba izgradnje hrama bio duboko u bezbednoj srpskoj državnoj teritoriji, jer u blizini nema nijedne tvrđave-pribežišta koja bi ga štitila. Arheolozi kažu da sad počinje najdramatičnija etapa istraživanja - iskopavanje priprate iz koje najverovatnije potiču ogromni memerni nadgrobni spomenici. Reč je o pločama dužim od dva metra, širokim oko metar i debelim najmanje trideset centimetara. Ove grdosije su brižljivo uglačane, sa zakošenim i doteranim ivicama.
- Reč je o tipičnim srednjovekovnim nadgrobnim spomenicima, koji, kao i današnji, pokazuju bogatstvo i status pokojnika. Ovakve nadgrobnike mogli su da imaju samo moćni ljudi, vlastela ili crkveni velikodostojnici. Oni su pomereni sa prvobitnih srednjovekovnih pozicija, jer su u docnijim vremenima ponovo korišćeni kao spomenici novih pokojnika na groblju koje je stvoreno nad ruševinama hrama - kaže arheolog i istoričar Vladan Milivojević, kustos aranđelovačkog muzeja.
Dodaje i da je zanimljivo da su i na kamenu kojim je zidana crkva našli urezane još starije simbole jelena, "nosioca duše", što ukazuje na to da je i pre Dušanovog hrama ovde moglo da bude neko sveto mesto, starije groblje.
Ogromni srpski srednjovekovni spomenici
.jpg)
Prostor pod Venčacem je opusteo duže od veka, kao i najveći deo Srbije, posle Velike seobe. Tokom ponovnog naseljavanja, srednjovekovna groblja su izgledala strano i potomcima starosedelaca, a još više srpskom stanovništvu koje je dolazilo iz drugih krajeva. Zato je humka sa grobovima nad srušenom crkvom na Dvorinama nazvana Madžarsko groblje.
.jpg)
- Potomci nisu prepoznavali grobove predaka. Zanimljivo, iako ti "novi" Srbi groblja nazivaju "madžarska", "grčka", "latinska", oni nastavljaju da sahranjuju pokojnike na istom prostoru. To znači da znaju da je reč o osvećenom tlu - kaže arheolog Dragan Ćirković.
Arheolozi navode da je istraživanje crkve prvi korak u otkrivanju tajni pod Venčacem, jer se tu nalaze i ostaci ogromne zgrade koja je u vreme izgradnje hrama mogla da bude episkopski dvor, ali je i docnije upotrebljavana.
- Prema predanju, tu je bio dvor Pavla Bakića, poslednjeg srpskog despota. Snaga predanja u srpskom narodu je neverovatna, a upravo o tome svedoče Dvorine. Ni o crkvi, ni o dvoru Bakića nije sačuvan nijedan savremeni dokument, ali je narod očuvao svest da se na ovom mestu nalazila neka svetinja i rezidencija. Sada ostaci velike prošlosti ponovo izlaze na svetlo dana i izazivaju ogromno interesovanje - kaže Darko Pavlović, direktor Narodnog muzeja u Aranđelovcu.
.jpg)
Predstavnici Ministarstva kulture i SPC su posetili Dvorine i obećali pomoć da one budu na pravi način zaštićene, prezentovane i dostupne posetiocima koji dolaze u velikom broju čak i tokom iskopavanja.
NEOBIČNE GROBNICE
ISKOPAVAJUĆI oltarski prostor crkve na Dvorinama arheolozi su otkrili dve neuobičajene grobnice, napravljene od ploča sige iz crkve. Bile su ukopane duboko u šut koji je prekrivao hram, nekoliko vekova posle njegovog razaranja.
- Grobnice se nalaze ispred oltara, a u njima su sahranjivane značajnije ličnosti s ovog prostora. To ukazuje da je stanovništvo znalo da se tu nalazila važna crkva - kaže Vladan Milivojević.