Sofija poput magneta privlači mlade

Vitomir Ćirić

03. 03. 2019. u 09:25

Stanovništvo u dimitrovgradskoj opštini koristi blizinu Bugarske za rešavanje životnih problema. Preko 95 odsto srednjoškolaca svoje usavršavanje nastavlja na nekom od bugarskih fakulteta

Софија попут магнета привлачи младе

Dimitrovgrad, detalj iz centra grada - Foto V.Ćirić

DIMITROVGRADSKA opština, u kojoj je prema poslednjem popisu bilo 11.748 građana uglavnom bugarske nacionalnosti, živi uobičajeno, kao i u ostatku Srbije, kada je reč o funkcionisanju javnih službi, komunalnih preduzeća, lokalne vlasti, ali je ovde mnogo izraženiji problem odlaska mladih po završetku srednje škole.

Preko 95 odsto svršenih srednjoškolaca svoje usavršavanje nastavlja na nekom od bugarskih fakulteta i akademija, i to uglavnom u prestonici Sofiji, koja je odavde udaljena svega pedesetak kilometara. Svoja akademska zvanja i diplome, verifikovane od Evropske unije, u kojoj su naši istočni susedi od 2007. godine, mladi Dimitrovgrađani stiču pre svega zahvaljujući mnogim benefitima koje dobijaju od Agencije za Bugare u rasejanju i činjenici da im je školovanje besplatno, ali i da lakše dolaze do posla.

DEJAN Milev, aktuelni većnik u SO Dimitrovgrad za informisanje i obrazovanje, koji je u Sofiji diplomirao bugarsku filologiju, kaže da se najveći broj onih koji diplomiraju u komšiluku tamo i ostvare na profesionalnom planu ili odu u neku treću zemlju Unije, a u zavičaj dolazi nekoliko puta godišnje. Otuda kod starijih i strah za budućnost ovog grada i celog kraja, gde se u odnosu na pretprošli popis broj stanovnika smanjio za blizu 4.000 duša.

- Trenutno je stipendija koje daje Agencija za Bugare u rasejanju 240 leva mesečno, odnosno 120 evra. Uz to, smeštaj je gotovo besplatan, a tokom studija na nekom od univerziteta može se naći i posao. Ja sam, recimo, uređivao neke portale i radio nešto u vezi s informatikom, i tako sam dodatno zarađivao. Već na trećoj ili četvrtoj godini moguće je dobiti posao u struci, odnosno u zanimanju za koje se školujete. Najveći broj studenata odluči se za medicinu, informatiku, druge prirodne nauke ili filologiju - priča Milev, za “Novosti”, i dodaje da je tako već godinama, a naročito od kad je Bugarska postala članica EU.

Dejan Milev


Uslov da se školujete u zemlji suseda jeste pasoš koji se dobija nakon što se dokaže nacionalna pripadnost, što ovde nije problem. Pasoš Bugarske je istovremeno i pasoš EU i on omogućava posao i u nekoj trećoj zemlji, kao i nostrifikaciju diploma.

BLIZINA velikog grada, ali i tržišta, kao i mnogobrojne investicije poslednjih godina u Bugarskoj, privukle su i veliki broj radnika iz Dimitrovgrada i okoline. Preciznih podataka nema, ali se veruje da je bar nekoliko stotina radnika, mahom testilaca, našlo posao u obližnjim Dragomanu, Slivnici, Sofiji ili Kostinbrodu.

Osim u tekstilnoj industriji, rade i u staklarama i drugim fabrikama. Preko graničnog prelaza Gradina svakodnevno prelaze automobilima, idu na posao i uveče se vraćaju. Reč je o bivšim radnicima “GiD”, “Svobode” i drugim manjih preduzeća koja su tokom tranzicije otišla u istoriju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije