TRIJUMF SRPSKIH INOVATORA: Naši naučnici znaju kako da nahrane svet
25. 11. 2018. u 20:02
Novosadski "BioSens" pobedio istraživačku elitu digitalnim modelom za poljoprivredu. Primena verovatno dogodine na poljima Afrike
Oskar Marko / Foto D. Dozet
DA srpska nauka može ravnopravno da se takmiči na međunarodnoj sceni a u nekim oblastima i trijumfuje nad vrhunskim svetskim naučnim institucijama, potvrdilo je i nedavno održano takmičenje u Najrobiju, na kojem su istraživači Instituta za informacione tehnologije "BioSens", osvojili prvu nagradu za originalno tehnološko rešenje u poljoprivredi.
Mlada istraživačka ekipa tog takođe mladog novosadskog instituta, u kojoj su bili Oskar Marko, Sanja Brdar i Gordan Mihić, trijumfovala je u kenijskoj prestonici zajedno sa još četiri ekipe iz drugih zemalja, u oštroj konkurenciji 130 naučnih timova sa svih kontinenata.
- Predstavili smo naše rešenje za izbor odgovarajućeg semena ratarskih kultura koje, korišćenjem raspoloživih IT kapaciteta, povećava prinose i to bez ikakvih dodatnih ulaganja u đubrivo, pesticide ili mehanizaciju - kaže Marko, za "Novosti", i napominje da je takmičenje u organizaciji Globalne mreže istraživačkih centara (CGIAR) imalo naglasak na povećanje proizvodnje hrane u Africi i rešavanje problema gladi.
Pročitajte još: Srpski naučnici "goje" alge i skidaju svetsku cenu biodizela
Kako objašnjava, poenta modela, nastalog na osnovu istraživanja koja rade više od tri godine, jeste da sa terena dobiju određene podatke snimcima sa satelita, sa dronova ili direktno od poljoprivrednika, obrade ih i naprave model na osnovu kojeg daju preporuku za izbor odgovarajućeg semena, od hiljada postojećih sorti i hibrida.
Taj naučni model za koji su, zajedno sa meksičkim Institutom za kukuruz i pšenicu "Cimit" kao strateškim partnerom na takmičenju, dobili nagradu od 100.000 dolara, biće realizovan u narednih godinu dana i kasnije najverovatnije primenjen na poljima Afrike.
- Veoma smo ponosni na naše mlade istraživače. Svi oni su školovani u Srbiji, rade ovde, a bave se svetskim temama, što je veoma bitno kako za njih, za Institut, ali i za čitavu našu zemlju - ističe, za "Novosti", prof. dr Vesna Crnojević Bengin, koordinator čuvenog međunarodnog naučnog projekta "Antares", kroz koji je "BioSens" postao evropski centar naučne izvrsnosti. - Takmičenja poput ovog u Keniji pre svega potvrđuju kvalitet naših istraživanja, jer se naši istraživači nadmeću sa najjačim svetskim timovima.
Digitalna poljoprivredna mašina

Ona naglašava da se u Institutu "BioSens" bave pre svega onim naučnim temama koje mogu da budu primenjene u praksi i da doprinesu unapređenju domaćeg agrara, a time i boljem životu poljoprivrednika:
- Cilj nam je da digitalizacijom, odnosno primenom IT, modernizujemo i unapredimo srpsku poljoprivredu i tako preskočimo višedecenijsko zaostajanje u toj oblasti, u kojoj Srbija ima velike mogućnosti i prednosti.
U "BioSensu" naglašavaju da samo nove tehnologije mogu da uvećaju profit u poljoprivredi, a to naši proizvođači i te kako razumeju.
STRANCI DOLAZE KOD NAS
INSTITUT ima oko 90 zaposlenih i još oko 50 istraživača saradnika. Oko deset odsto naučnog kadra "BioSensa" je iz inostranstva.
- Imamo Francuze, Nemce, Špance i druge, koji su rešili da se presele u Srbiju i ovde rade, što je jedinstven slučaj. Rastemo konstantno, a cilj nam je da za dve godine imamo oko 200 zaposlenih - ističe Vesna Crnojević Bengin.

STRANCI DOLAZE KOD NAS
INSTITUT ima oko 90 zaposlenih i još oko 50 istraživača saradnika. Oko deset odsto naučnog kadra "BioSensa" je iz inostranstva.
- Imamo Francuze, Nemce, Špance i druge, koji su rešili da se presele u Srbiju i ovde rade, što je jedinstven slučaj. Rastemo konstantno, a cilj nam je da za dve godine imamo oko 200 zaposlenih - ističe Vesna Crnojević Bengin.
PLATFORMA
PRE godinu dana počela je primena "BioSensove" digitalne platforme "Agrosens", pomoću koje proizvođači mogu besplatno da dobiju podatke o proizvodnji kojom se bave, kao i savete stručnjaka.
- Poslednje subote u mesecu imamo treninge za korišćenje ove naše platforme, koja je inače jednostavna i može lako da se upotrebljava - napominje profesorka Crnojević Bengin.
Francesco
26.11.2018. 00:06
Nema puno stvari oko kojih su Srbi u stanju da se slože ali teza da je to jedan blesav narod preti da postane aksiom. Gotovo da nema pore srpskog društva u koje nije zašla mržnja prema zapadnom modelu, a i dalje si u Srbiji kao jedinka niko i ništa ne odeš na taj isti zapad i tamo budeš verifikovan, priznat, pa makar i kao šegrt molera... Mada ova pojava nije od juče, imate skenove dnevne štampe u Srbiji od pre 100 i više godina, pa čitajte sami. Meni ova pojava nije jasna.
@Francesco - Moja baba je govorila: Srbin je pogan, noga mu nozi ne misli dobro. Napomena: baba Srpkinja, izraz iz iskustva, nije uvezen.
Sto njima niste predali PKB?Pa da PKB ostane u vlasnistvu Srbije?
Komentari (3)