Vojvođanske priče: “Tokio“, ili tamo di je bio stari “Pionir“
19. 07. 2018. u 18:20
Naselje prozaičnog imena, od kako je sagrađeno, niko ne zove Centar 3, već japanskom prestonicom. Subotički kvart dobio naziv, najverovatnije, zbog velike gustine naseljenosti
Subotički “Tokio” nekada
DA živi u Tokiju kaže oko devet miliona Japanaca, ali sa istim ponosom to tvrdi i nekoliko hiljada Subotičana, stanovnika kvarta u samom centru grada koji već nekoliko decenija nosi ime japanske prestonice. Zvanično, reč je o naselju MZ Centar 3, ali ga odavno tako niko ne zove, već ga nazivaju Tokio.
Stambeno naselje oivičeno ulicama Maksima Gorkog, Braće Radić, Pavla Štosa i Trgom Lazara Nešića, građeno je sedamdesetih godina minulog veka. Nastalo je na mestu stambenih kuća, srušenih ili oštećenih u bombardovanju 1944. godine, među kojima je bila i “Rufova kuća”, gde se do rata nalazila fabrika “Pionir”.
Pročitajte još: Vojvođanske priče: Dirigent koji nikada nije uzeo palicu
Stručna javnost je i tada osudila “brutalizam” u arhitekturi i zamerala što se grade dvanaestospratnice koje se naslanjaju na stari deo varoši. Na mestu nekadašnje fabrike “Pionir” nikla je, za naše prilike, netipična betonska zgrada, sa okruglim prozorima. Za nas novina, ali u svakom slučaju, diktat svetskih arhitektonskih trendova.
Pročitajte još: Vojvođanske priče: Darku Ribnikaru 50 kruna i zlatan sat
Oni stariji su naselje zvali “Tamo di je bio stari Pionir”, a kako je sve popularniji kvart dobijao sve više stanovnika, zbog gustine naseljenosti, mlađi su ga prozvali “Tokio”. Taj naziv se i do danas zadržao, iako se ne zna ko je zvanično “kum” ovom delu grada.
Subotičani prepričavaju i da su naše starije kolege iz “Subotičkih novina” jednog dana sa svog prozora iz zgrade preko puta, ugledali grupu japanskih turista kako se besomučno fotografišu ispred nove zgrade. Da li je ta scena inicirala, ili doprinela očuvanju imena “Tokio”, danas niko sa sigurnošću ne može da kaže.
Subotičko naselje danas
.jpg)
- To bi bilo kao da pitate šta je starije, kokoška ili jaje - kaže nam u šali jedan Subotičanin, dok istoričar Bela Duranci naziv “Tokio” pripisuje “celokupnom izgledu koji odudara od šablonizirane forme savremenih, funkcionalnih objekata.
ŠTRUMF, CIPIRIPI, LEPA BRENA
VREMENU i društvenim okolnostima odolevaju i Štrumf naselje, kao i zgrade koje Subotičani i danas nazivaju Cipiripi i Lepa Brena, Limenke, Mađarice...