Veličani traže izlaz iz siromaštva

Milutin SEKULOVIĆ

06. 05. 2018. u 16:00

Nevladino udruženje “Klub Velika” bi da olakša život meštanima sela stradalnika

Величани траже излаз из сиромаштва

Velički đaci sa učiteljem i roditeljima nakon uručenja prvih računara / Foto Klub Velika

OSTVARIVANjEM svog ambicioznog dugoročnog programa rada, nevladino udruženje “Klub Velika” na najbolji način pokazuje da, uprkos brojnim ograničenjima i nedaćama, oživljavanje Velike pod Čakorom, najzapostavljenijeg sela u nerazvijenoj plavskoj opštini, nije “nemoguća misija” ako se svojski udruže meštani i oni znatno brojniji koji su se za poslom rasturili po svetu. Klub je nastao kao izraz višedecenijske želje grupe entuzijasta da se formira zavičajna i isključivo nestranačka organizacija, koja bi sve Veličane sabrala na teškom, praktično pionirskom zadatku, bolje reći pilot-projektu očuvanja ovog sela u siromašnom i pograničnom području jer, danas Velika, prosto, ne liči na sebe.

Ovako, povodom šeste godišnjice osnivanja ovog udruženja, za “Novosti”, govori predsednik Gojko Knežević. I podseća da je uoči Drugog svetskog rata, u kojem je izgubila trećinu - najviše u genocidu SS divizija “Princ Eugen” i “Skenderbeg” 28. jula 1944. velika imala 2.000 meštana. Za sedam decenija broj stanovnika je sedam puta smanjen. Trenutno ovde živi tek nešto više od 300 ljudi.

JEDAN od osnivača Kluba i koordinator za razvojne projekte, Miodrag Brković naglašava da su u programu rada definisani osnovni pravci oporavka Velike i susednih sela, u čemu se glavni potencijali razvoja vide u poljoprivredi i specifičnoj turističkoj ponudi.

PROČITAJTE JOŠ: Krvavi sjaj crnih košulja!


- Započeli smo dva prioritetna projekta. Prvi je formiranje zaštićenog prirodnog dobra - Parka prirode Čakor, koji bi obuhvatio oko 100 kvadratnih kilometara na tri opštine (Berane, Andrijevica i Plav) i izgradnja Vizitorskog centra na Čakoru. Ovaj projekat, pored elemenata sveobuhvatne zaštite, sadrži i detaljan plan razvoja turizma. Pored funkcije monitoringa, edukacije, preventive i zaštite, Vizitorski centar Čakor predstavljaće centralno privredno i informativno-turističko mesto - objašnjava Brković.

ISTINA O GENOCIDU “KLUB Velika” se uključio u program obeležavanja 100 godina od zatvaranja zloglasnog logora Nađmeđer, u kome je živote ostavilo oko 50 Veličana, što je skoro deset odsto od svih crnogorskih žrtava u ovom logoru. Formiran je i stručni tim za “Utvrđivanje istine o genocidu u Velici i 1944. godine”, koji bez ikakve državne podrške, ipak beleži određene rezultate, sa kojima će u narednom periodu upoznati domaću i svetsku javnost.

“Klub Velika” je na oba projekta angažovao veliki broj stručnjaka. Urađeni su strateški programi i pripremljena obimna dokumentacija sa analizama, pa čak i sa građevinskim projektima. Važni delovi programa uvršteni su i u Prostorno-urbanistički plan Opštine Plav.

OVA dva projekta, koje “Klub Velika” vidi kao spasonosna za svoje selo, zasad nisu naišla na razumevanje i podršku lokalne samouprave i nadležnih državnih ministarstava.

- Ne znamo razloge za njihovo izbegavanje razgovora o ovim temama, na kojima predstavnici "Kluba Velika" uporno insistiraju. Umesto dijaloga, suočeni smo sa “ćutanjem administracije” na sve dopise i molbe - tvrdi Brković.

Napominje da to nije obeshrabrilo upravu “Kluba Velika”, koja je radila na drugim važnim projektima, ali koji ne zavise toliko od opštine Plav i Vlade Crne Gore.

- Od osnivanja smo, uz pomoć donatora, đacima Područnog odeljenja u Velici poklonili više od 20 školskih računara. U prvoj akciji za svih 14 đaka u četiri razreda, a narednih godina za svakog novog prvaka, tako da je ovo jedina škola u Crnoj Gori u kojoj svaki đak ima računar. Od ove školske godine pokrenuli smo akciju stipendiranja najboljeg veličkog srednjoškolca, dok simboličnim paketima za novorođenčad darujemo i roditelje svih beba u selu. U saradnji sa donatorima, pomažemo i u opremanju ambulante u selu Velika - ističe Brković.

Najveća seoska biblioteka u Crnoj Gori, sa više od 8.000 knjiga


ORGANIZOVALI su, kaže, i prvu međunarodnu speleološku ekspediciju na prostoru Čakora i Mokre planine. Istraživači su se vrlo zainteresovali za ovo područje i lani se vratili da nastave ispitivanje Tojine i još nekih pećina.

- Sa ponosom ističemo da smo formirali najveću seosku biblioteku u Crnoj Gori, sa više od 8.000 knjiga, koja sadrži i zavičajni deo sa preko 450 naslova veličkih pisaca i knjiga u kojima se pominju Velika ili Veličani. Uskoro će se iz veličke biblioteke uživo, putem interneta prenositi promocije knjiga i predavanja sa interesantnim sadržajima - otkriva Miodrag Brković.

Miodrag Brković , Gojko Knežević


ZAJEDNIČKI

KOORDINATOR za razvojne projekte, Miodrag Brković ističe da kroz projekat formiranja “Velike Kooperative”, žele da promovišu udruživanje u proizvodnji i zajednički nastup na tržištu poljoprivrednika Velike i okolnih sela.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije