Hrvati svojataju Bokeljsku mornaricu
15. 04. 2018. u 14:13
Crna Gora najstariju pomorsku instituciju na svetu predložila za nematerijalno kulturno dobro Uneska
BOKELjSKA mornarica, koja je posle Crkve najstarija institucija na teritoriji Boke Kotorske i Crne Gore, našla se poslednjih meseci u fokusu pažnje crnogorske, ali i hrvatske javnosti. I jedna i druga država je svojataju, a neposredan povod za to je njihova namera da najstariju pomorsku instituciju na svetu, koja traje više od 12 vekova, uvrste na Uneskov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.
Crna Gora je na taj slučaj, kako se čini, stavila tačku. Crnogorska vlada je upravo usvojila Nacionalni dosije za upis Bokeljske mornarice u pomenuti popis. Priprema za upis je, kako saopštavaju iz Ministarstva kulture, počela u martu prošle godine, formiranjem radne grupe za taj posao, a podrška lokalne zajednice ostvarena je prikupljanjem saglasnosti predstavnika Mornarice, Kotora i Boke Kotorske. U ovom procesu prikupljene su 273 saglasnosti koje svedoče o vrednosti i značaju ovog nematerijalnog kulturnog dobra. Uvažavajući to, Crna Gora je odlučila da Bokeljska mornarica bude kandidat za Uneskovu listu, uverena da će to biti još jedna potvrda međunarodnog značaja CG.
POMENUTIM dokumentom zadovoljna je i Hrvatska građanska inicijativa, partija koja je u koalicionoj vlasti u Crnoj Gori zajedno sa DPS, BS i LP.
Pročitajte još: Bokeljsku mornaricu otimaju od Crne Gore
- Uvažene su istorijske činjenice i presudan doprinos Hrvata u stvaranju i očuvanju ove, za sve nas, važne institucije. Ovim dokumentom Crna Gora se predstavlja pred svetom kao zemlja koja poštuje i neguje prava manjinskih naroda, a njene manjine, čuvajući svoje identitetske odrednice, jačaju državni subjektivitet Crne Gore - poručili su iz HGI, i podvukli da u nominacionom listu, između ostalog, stoji da je Bokeljska mornarica kulturno dobro države Crne Gore, koju baštine dominantno katolici, Hrvati, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na području Boke koji su učestvovali u njenom očuvanju.
- Na ovaj način - kažu u HGI - po prvi put je u službenom dokumentu Crne Gore priznat dominantan doprinos hrvatskog naroda u stoletnom stvaranju i negovanju nematerijalnog blaga. Ovim smo potvrdili naš predizborni slogan “Hrvatsko srce za Crnu Goru”. Dakle, i hrvatska kultura za Crnu Goru.
I iz same Bokeljske mornarice stiže vest da je “slučaj zatvoren”. Aleksandar Dender, predsednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice, smatra da su posle usvojenog dokumenta sve polemike završene.
I dok su u Crnoj Gori ponosni na to što je “stvar legla” i o svemu postignut konsenzus, iz Hrvatske stiže vest da i ona priprema kandidaturu dela Bokeljske mornarice za Uneskovu listu, koju su oni zaštitili kao svoje kulturno dobro. U pitanju je čuveno Kolo Mornarice, kao i Tripundanske svečanosti.
Mornarica koju Hrvati svojataju osnovana je, kako kažu u njenom admiralatu, kao kotorska bratovština pomoraca 13. januara 809. godine, kada je venecijanski brod doneo u Kotor relikvije svetog mučenika Tripuna, koje je otkupio kotorski plemić Andeaci Saracenis i smestio ih u crkvu koju je sagradio.
Pročitajte još: Hrvati traže da im Crna Gora ustupi jedrenjak „Jadran”
MENjALI su se osvajači Boke, ali Mornarica nije dovođena u vezu s nacijama i državama koje će nastati kasnije. Bila je dobro svih Bokelja, raznih vera i etničkog porekla, koji su živeli u međusobnom skladu i visokoj toleranciji. U doba SFRJ formirane su podružnice i u drugim gradovima Boke, a zatim i u Zagrebu i Beogradu.
- Tokom cele istorije Mornarica nikada u svome imenu nije imala nacionalni ili etnički predznak. Nju su činili pripadnici raznih etničkih grupa. Činjenica da je Mornarica u prošlosti bila i verska, odnosno katolička bratovština, nije dokaz da su njeni članovi bili pretežno Hrvati - ističu u Admiralatu.

Kolo Bokeljske mornarice u Kotoru - Foto Vlada CG
Šta će biti dalje, pokazaće vreme. Hrvatska je tražila zajednički dokument sa Crnom Gorom o toj kandidaturi, no crnogorska vlada je usvojila dokument kojim su zadovoljni i Hrvati koji žive u Boki i Crnoj Gori. Hoće li i Hrvatska “istaći” svoju kandidaturu, ostaje da se vidi.
Stepa
15.04.2018. 15:00
Neverovatno, Hrvati bi i ovo da otmu i prisvoje. Kakve veze Hrvati imaju sa ovim prostorom a posebno sa ovim istorijskim periodom. Slicno je i sa Dubrovackom republikom. U to vreme na tim prostorima su ziveli Srbi katolicke vere, Mlecani, itd. Tek kasnije Vatikan da bi osnazio svoju poziciju na tim prostorima katolicke Srbe naziva Hrvatima. Za one koji ne veruju neka pogledaju istorijske spise iz 19 veka (posebno austrougarske), da ne pricamo od ranije.
Komentari (1)