Lepote zaštićene prirode Beljanice i Kučaja

U zaštićenim područjima sedam su spomenici prirode, od kojih je pet pećina, vodopadi Lisine i Veliki buk, tri su stroga prirodna rezervata, predeo naročite prirodne lepote Resava, prostor oko srdnjovekovnog manastira "Manasije", memorijalni prirodni spomenik Mijajlova jama, precizirala je Petraš.

Govoreći, juče, na konferenciji za medije, o turističkim potencijalima ovog dela Srbije, posle potpisivanja protokola o turističkoj saradnji Prirodnjačkog centra Svilajnac i J.P "Reasavska pećina", Petraš je istakla da Beljanica i Kučaj prestavljaju najveći krečnjački masiv u Srbiji i dominiraju Despotovcem.

"Tu se nalazi preko stotinu objekata speleološkog nasleđa, veliki broj pećina i jama ali i hidroloških objekata, kanjonskih dolina, klisurastih slapova i vodopada", rekla je Petraš.

Naglašavajući lepotu prirode, o kojoj se, osim stručne javnosti malo zna a retka je u svetu, Petraš je istakla da je kraški reljef uslovio da kučajsko beljanički masiv ima najveći rezervaor pitke vode u Srbiji.

PROČITAJTE I: Svilajnac i Despotovac objedinjenom ponudom do više turista

"Značajnu prirodnu vrednost prestavljaju i ogromni kompleksi bukovih šuma sa nekoliko prašumskih rezervata, koji čine dominantnu komponentu vegetacije", rekale je ona i istakla i da je to i "najveći ne naseljeni prostor u Srbiji".

Ona je dodala da na ovom prostoru postoji "velika biološka raznovrsnost, ovde je 20 odsto ukupne flore Srbije, među kojim su 22 strogo zaštićene, 23 ukupone fauna gmizavaca, 70 odsto ukupne faune sisara, među kojima su mrki medvedi, vukovi, risovi, 35 odsto ukupne faune ptica".

Patraš je objasnila i da su strogi rezervati prirode na ovom području Klisura reke Suvaje, oko 260 hektara, kanjonski deo reke Resave, od oko 900 hektara, opšti rezervat prirode "Vinatovača", šuma prašumskog tipa čija su stabla stara i po 200 godina.

Vidopad "Prskalo" nije prirodno zaštićeno dobro ali je ušao u studiju zaštite prirode "Kučaj - Beljanica".

Ovaj je vodopad jedan od najlepših i najneobičnijih u Srbiji, jer prestavlja veliki bigreni zid preko koga se preliva voda.

Petraš je podsetila da je prvo zaštićeno prirodno dobro, posle osnivanja Zavoda, pre 70 godina, bilo upravo na prostoru Despotovca. Bili su to spomenici prirode Velika atula i Radoševa pećina.