Nema razloga za strah, ali je sneg na Alpima počeo da se topi
11. 03. 2018. u 08:15
Vodostaj na rekama porastao, ali zasada nema razloga za strah od poplava. Počinje da se topi sneg na Alpima, što može da utiče i na poplave u Srbiji. Najbolje ako se pre rasta Dunava smiri Sava, zbog topljenja snega
Južna Morava potopila je ovih dana dvorišta u Đunisu / Foto S. Babović
POSLEDNjIH dana poplavni talas na rekama Beli i Crni Timok, Toplica, Jablanica, Južna Morava "podigla" je vanrednu odbranu od poplava. Sneg se zbog porasta temperatura topi, što je uslovilo izlivanje iz korita, a žitelji Đunisa kod Kruševca, Kladova, Ćićevca, Zaječara, Knjaževca imali su ozbiljnih problema.
Slike potopljenih kuća unele su zebnju i strah da se ne ponovi 2014. godina. Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, međutim, kažu da su vodostaji na ovim rekama u opadanju, a da se narednih dana ne očekuju novi poplavni talasi.
- Stanje će ostati između redovne i vanredne odbrane - kaže Jelena Jerinić iz sektora prognoza voda RHMZ. - Nema naznaka da će biti vanrednog stanja za branjena područja. Sada se prati situacija na Dunavu, jer počinje da se topi sneg na Alpima, a kojom dinamikom će se to dešavati zavisi od vremena i kiše.
Kako naša sagovornica kaže, najbolje bi bilo da se pre rasta Dunava smiri Sava, na koju će uticati topljenje snega u Hrvatskoj i Sloveniji. Tako bi se izbegla situacija da istovremeno poraste nivo obe velike reke.
- Ostali vodotokovi u ovom momentu ne rastu, jer nema padavina, a ostalo je svega oko metar snežnog pokrivača na planinama koji će se topiti postepeno i neće preopteretiti rečna korita - kaže Jerinićeva. - Tako će na Belom i Crnom Timoku, Mlavi i Peku vodostaji biti u manjem i umerenom porastu do sutra i kretaće se između granica redovne i vanredne odbrane.
Prognoza stručnjaka RHMZ pokazuje da će vodostaj na Savi kod Šapca sutra će dostići granicu vanredne odbrane od poplava. Kod Sremske Mitrovice nivo redovne odbrane biće danas, a na Limu i Drini vodostaji će biti u porastu do sutra sa mogućnošću dostizanja granica redovne odbrane.
- Na Velikoj Moravi kod Ćuprije i Bagrdana nivoi će možda dostići granice redovne odbrane - objašnjava naša sagovornica. - Na slivovima Južne i Zapadne Morave biće u manjem porastu do sutra, ostaće između granica redovne i vanredne odbrane na donjem toku Toplice, na Veternici i Ibru.
Prema saopštenju je JP "Vode Vojvodine", od subote je na delu Save, na deonici kod Klenka, dugoj 3,88 kilometara, proglašena redovna odbrana od poplava. Vodomer, za ovu deonicu, kod Šapca, izmerio je u subotu 406 centimetara.
Porast vodostaja na vojvođanskim rekama prouzrokovan je visokim temperaturama i topljenjem snega. RHMZ prognozira dalji rast vodostaja na Savi, ali umereniji nego tokom protekla dva dana kada je Sava porasla za gotovo metar i po. Manji porast vodostaja zabeležen je i na Dunavu i Tisi, dok su banatski vodotoci posle porasta u proteklih nekoliko dana, sada uglavnom u stagnaciji.
Da je trenutna situacija na rekama zadovoljavajuća i mirna kaže i Saša Rančić, načelnik Uprave za vatrogasno spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije.
- Trenutno nema kritičnih tačaka za ljude i njihovu imovinu - kaže Rančić. - Došlo je do porasta Crnog Timoka, ali je stanje u granicama redovne odbrane, pa nema opasnosti za žitelje Zaječara i Boljevca. Pomalo raste Sava, kod Šapca je "ušla" u redovnu odbranu. Naše vatrogasne spasilačke jedinice su u pripravnosti, obilaze teren, proveravaju vodostaje i spremne su da reaguju ako zatreba. Situacija je sada mnogo bolja nego pre četiri godine, lokalne samouprave su popravljale i radile na stotinama lokacija na manjim vodotokovima gde je bilo najviše problema tokom istorijskih poplava.
Prema preliminarnoj proceni rizika od poplava, u Srbiji postoji 99 kritičnih tačaka - značajnih poplavnih područja. Na svakoj od njih mogu se dogodoti "velike vode". Na spisku takvih lokacija su oblast na Moravici i Južnoj Moravi kod Aleksinca, Jasenici kod Smederevske Palanke, Radujevcu kod Negotina, Raški kod Novog Pazara, Bjelici kod Lučana...

- Obilazimo sve zaštitne vodne objekte prema planu odbrane od poplava - kaže Kocić. - A od poplava 2014. godine mnogo je toga urađeno i sanirano da bi se spremno dočekale ovakve situacije. U Srbiji je u prethodnim decenijama izgrađeno više od 3.000 kilometara nasipa duž reka i oni mogu obezbediti zaštitu od velikih voda. Posle istorijskih poplava pre četiri godine, radilo se na više od 400 lokacija i deonica na kojima je bilo oštećenja. Svi objekti su sada funkcionalni i stabilni.