Bio sam Gugl i pre Gugla

Jelena MATIJEVIĆ

24. 02. 2018. u 20:02

Profesor iz Beograda, "prezimenjak" poznatog internet pretraživača, o poreklu svoje porodice. Iza Nenadovog prezimena krije se priča o ljubavi ove porodice prema Srbiji

Био сам Гугл и пре Гугла

Foto V. Danilov

BIO sam Gugl i pre "Gugla"! Ovako se Nenad Gugl (36), profesor srpskog jezika i književnosti u Trećoj beogradskoj gimnaziji šali na svoj račun. Njegovi prijatelji tvrde da kao "prezimenjak" najčuvenijeg internet pretraživača, barata mnoštvom informacija i da je pun korisnih saveta, pa ne čudi što je mnogima sigurniji izvor podataka od samog "Gugla" ili enciklopedije. Nenad, pak, samo skromno kaže: "Trudim se da radom, poslom i svakodnevnim učenjem tom prezimenu dam sadržaj."

Ne spori Nenad da je njegovo prezime često "glavna tema" brojnih anegdota. Kad se predstavi imenom i prezimenom, ima, kaže, onih koji misle da je posredi šala ili da mu je prezime u stvari nadimak.

- Koleginica u Gimnaziji je dugo mislila da mi je Gugl nadimak pa je, u zbornici, jednom drugim kolegama rekla: "Što ga tako oslovljavate kad čovek ima svoje ime i prezime" - priča nam Nenad. - A, kad se predstavim učenicima, obično neko dobaci: "Vidi ga, promenio prezime." Odeljenje kojem sam bio razredni starešina rešilo je jednom da se našali, pa su na čas svi došli u majicama na kojima je na engleskom pisalo "ask Google". Svima je u početku interesantno, dok se ne naviknu.

BUĐENjE UZ "GUGL" OD svih anegdota zbog prezimena, najdraža mi je ona sa suprugom Draganom - otkriva nam Nenad. - Kad sam joj se predstavio, nasmejala se i rekla mi: - Ništa neobično, ionako se uz "Gugl" budim svako jutro! Sada je i ona Gugl, a imamo i dva mala Gugla - sina i ćerku.

Da profesor Gugl, na najbolji način "opravdava" svoje prezime govore njegova dela. Poznat je motivacioni govornik i od onih je pedagoga koji čine sve kako bi na časovima razbudili omladinu i njihova interesovanja. Pobornik je i modernih tehnologija u učionicama i jedan od pokretača portala "predavanja.com", na kom profesori drže video-predavanja iz školskog gradiva. Ovom načinu obrazovanja pridružuju se i stariji koji su spremni da uče i usavršavaju se, prateći onlajn lekcije.

- Zabluda je da su mladi danas zaluđeni samo internetom - tvrdi profesor Gugl. - Srednjoškolci su, znam to sa časova, otvoreni za nova saznanja, ne beže od diskusija i žude za ozbiljnim, "dubokim" temama. Važno je samo da se obrade i predoče im se na njima blizak i razumljiv način.

U šali, profesoru kažemo da je očigledno koliko je spreman na "guglanje" sa svima koji su željni učenja i obrazovanja.

- A šta "Gugl" kaže o prezimenu Gugl? - pitamo ga.

- Pretraživač mi nije bio potreban jer imam porodično predanje - odgovara Nenad i otkriva nam neverovatnu priču o privrženosti, odanosti i ljubavi porodice Gugl prema Srbiji. - Čukundeda Antoan Gugl iz Flandrije je došao u Srbiju. Bio je saobraćajni inženjer i, u to vreme, radio je na osavremenjavanju čuvene linije "Orijent ekspresa" kroz Srbiju. Ovde je upoznao moju čukunbabu Milicu, venčali su se i dobili sina Kamila. Kamil je, takođe, bio saobraćajni inženjer, pesnik, aktivan član Radikalne stranke Nikole Pašića.

Kada se Kamil oženio Darinkom, primio je pravoslavlje, a ona je bila iz Čakova u Rumuniji, mesta rođenja Dositeja Obradovića. Darinka i Kamil su živeli u Kruševcu i imali su sina Predraga.

- Početkom Prvog svetskog rata, Kamil je, u Kruševcu, preminuo od tuberkuloze - nastavlja Nenad. - Prabaka Darinka i moj deda Predrag, tada dvogodišnjak, zarobljeni su i odvedeni u logor Nežider u Mađarskoj. Preživeli su sve strahote i vratili se u Srbiju. Prabaka Desanka je bila dama na dvoru kralja Aleksandra Karađorđevića, a Predrag se školovao, postao oficir, oženio se i dobio dvoje dece - Darinku i Radmila, mog oca.

Na početku Drugog svetskog rata, Predrag je zarobljen u Makedoniji.

- Prilikom razvrstavanja vojnika i oficira po veri i naciji, Nemci su, zbog prezimena, dedu Predraga pitali je li germanskog porekla, a on je rekao da je Srbin i stao je na srpsku stranu - ponosno govori Nenad. - Odveden je u logor, po drugi put. Posle rata ostao je u Minhenu jer je bio antikomunista, a baka je sa mojim ocem i tetkom živela u Beogradu sve do 1956. godine. Tada su Amerikanci odobrili kredit Jugoslaviji uz uslov da porodicama političkih emigranata dozvole da se isele i spoje sa svojim najmilijima.

Tako su u Minhenu, Radmilo i Darinka Gugl, prvi put posle 1941. ponovo videli oca Predraga.

- Tata je sa 17 godina došao u Nemačku - priča Predrag. - Živeo je i školovao se u Minhenu. Ali je želeo da se oženi isključivo Srpkinjom. U jednom klubu u kom se okupljala emigracija, 1977. godine na Badnje veče, upoznao je moju majku Dobrilu koja je iz Čačka put Nemačke krenula tražeći posao... Venčali su se, a u Minhenu smo rođeni i moja braća Nebojša i Nemanja i ja.

Ali, želja Radmila Gugla bila je da se vrati u Srbiju.

- Ostvarila mu se 1986. godine - kaže Nenad. - Tada smo se trajno vratili u Srbiju. Roditelji su napravili kuću u Čačku i nas trojica smo odrasli tamo, na Moravi, u Srbiji...

PISAC TRILERA

OSIM što je profesor srpskog jezika, Nenad Gugl je i pisac. Nedavno je objavio roman "Umro sam u petak" čija je nedavna promocija u SKC bila vrlo posećena i zapažena.

- Roman je psihološko-filozofski triler o čoveku kakav jeste i kakav bi mogao da bude - kaže naš sagovornik. - Želja mi je da pokrene preispitavanje stavova čitalaca i da im pomogne da izgrade nove. Napet je, ispripovedan na savremen način, slojevit, i kako mi rekoše - čita se u dahu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije