Gusle i od šlema

Aleksandra Delić

10. 12. 2017. u 07:11

U Narodnom muzeju u Šapcu izložba o srpskom stradanju. Ratni invalidi iz Prvog svetskog rata - zaboravljeni

Гусле и од шлема

Srpski vojnik od šlema napravio instrument

IZLOŽBA simboličnog naziva "Sve će to narod pozlatiti", u galeriji Narodnog muzeja u Šapcu, ovih dana privlači veliku pažnju posetilaca. Sastoji se od dramatičnih fotografija ratnih invalida i siročadi iz Velikog rata, a među predmetima su gusle koje je srpski invalid napravio od francuskog šlema.


- Nema puno sačuvanog materijala iz tog doba, pa je rad na sakupljanju trajao više od godinu, a nesebičnu pomoć pružili su nam kolekcionari koji su nam ustupili vredne fotografije iz privatnih zbirki - kaže Branislav Stanković, kustos Narodnog muzeja u Šapcu.

Upečatljiva je fotografija "Sveti Sava blagosilja Srpčad" nastala 1917. u sirotištu u Nici, na imanju humanitarca i velikog srpskog dobrotvora Džona Frontingama, gde su bila smeštena deca iz Srbije i invalidi. Pomalo fantastična kompozicija prikazuje lik svetitelja, a pored njegovih nogu okupljena su deca i invalidi. Ne zna se, međutim, koja je situacija prikazana, ali je to verovatno školska predstava ili molitva.

- Od vojničkog šlema, dok se oporavljao u Bizerti na severu Afrike, srpski vojnik, pre tačno 100 godina, napravio je gusle. Ne zna se identitet tog ratnika, ali je ostalo zabeleženo da je predmet 1927. na čuvanje Etnografskom muzeju poklonio "poslanik na strani" Dragoslav L. Stevanović - objašnjava Stanković, dok nas vodi kroz postavku.

- Ratni invalidi su kroz istoriju neopravdano potisnuti iz sećanja. Malo ko pomišlja čak i na ljude koji su na prostorima bivše Jugoslavije izgubili delove tela. Na našoj izložbi nećete videti vojvode, ne zato što mislimo da je njihov doprinos nebitan, već zato što se bavimo pitanjem malog čoveka, srpskog seljaka-vojnika koji je izneo i Prvi svetski rat i sve ostale - kaže Stanković za "Novosti".

Među eksponatima poseban utisak ostavlja fotografija jedne srpske žene, povezane maramom, koja na rukama nosi kosti svog mrtvog sina. Ukrašene su nevenom, lokalnim simbolom žalosti. Tu je i red desetorice vojnika snimljen u Bizerti 1916. Očigledno poziraju, ali šestorica od njih su na štakama jer nemaju nogu. Tu su radionica proteza i pomagala na Solunskom frontu, detalj iz škole slepih invalida u Zemunu 1921. godine...

Sveti Sava blagosilja

KOSOVSKA PORUKA

"GUSLE od šlema i okolnosti u kojima su napravljene daju ovom instrumentu mnogostranost i magnetnost. Te gusle primaju davnu poruku koju je knez Lazar, srpski Leonida, poslao u budućnost. One nastavljaju Kosovski boj, prenose epske poruke o velikoj žrtvi i junaštvu jedne generacije koja se vinula u carstvo nebesko... Ta ista poruka ponovo se spustila na isti narod. Ponovo se reklo 'ne' jačem od sebe. Ponovo je jedna generacija potomaka kosovskih junaka stradala...", zapisao je o guslama od šlema kustos Etnografskog muzeja Miroslav Mitrović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije