Ručak u Holesterolu na piće Kod bankrota

GDE si ti čitav dan, nesrećo - odzvanja ženin glas iz mobilnog telefona.

- U biblioteci sam - šapuće muž, dok ispija kapljicu za kafanskim stolom.

- Zašto se čuje tolika buka, kad si u biblioteci - nastavlja ljutito supruga.

- Pa, svi čitaju naglas!

Ova scena kumovala je imenu kragujevačke kafane "Biblioteka kod Milutina". Tako od 2005. godine, stalni gosti i zvanično idu u "biblioteku", čak imaju i članske karte. A primer duhovitosti gazde Stavra Raškovića samo je jedan u moru neobičnih i dosetljivih naziva preduzeća, kafana, prodavnica...

Poslednjih decenija, trgovci, ugostitelji i zanatlije gotovo da se utrkuju ko će da smisli "otkačeniji" naziv za svoju firmu. Nekada se u Beogradu dobro provodilo na splavu "Krivi stojko", a ispred studenstkog doma, na Bulevaru kralja Aleksandra, postojala je kafana "Kod žirafu vanevropsku zverku". Popularna mesta, koja u prestonici već na sam pomen privlače pažnju, su i "Ona, a ne neka druga", kafana kod "Jage i Gice", "Tako je suđeno" ili "Violeta, kućo stara", "Šta je tu je", "Poslednja šansa" ili restoran "Luda kuća". Ivanjičani i danas rado odlaze na piće "Kod bankrota", a sam naziv svrljiškog restorana "Kamiondžije" odmah sve govori o kvalitetu hrane i porcijama.

PROČITAJTE I: Kafane-nece-menjati-imena

Imena su, kako kafedžije kažu, birali po citatima iz knjiga i filmova, nesrećnim ljubavima ili sticajem raznih okolnosti pred njihovo otvaranje. Neizbežni su i brza hrana "Do jaja", restoran "Holesterol", ali i pečenjare i mesare poput "Izgubljeno jagnje", "Posrnuli stočar", "Butik mesa", "Kad jaganjici utihnu", "Zaspalo jagnje" ili novokovanica "Pragnje".

Uz kafane i pečenjare, po upečatljivosti naziva, prednjače vlasnici pogrebnih preduzeća. Određujući imena, "savremeni Topalovići" ponekad dolaze do same granice crnog humora - "Jedan manje", "Slatki snovi", "Poslednja suza", "Poslednji taksi", "Pijetet", "Spokoj", "Veseli plamičak", "Večno konačište", a nezaobilazni su i već čuveni "Suza internacional" i "Drnda".

PROČITAJTE I: Manji-namet-za-firmu-na-cirilici

- Naš narod je generalno duhovit i često se ta maštovitost vidi i u nazivima preduzeća - kaže dr Dobrivoje Stanojević, profesor Fakulteta političkih nauka. - U svim tim nazivima domišljatim, duhovitim, intrigantnim, suština je u reklami, da bi se privukla pažnja. Sve češće se koriste fraze, čitave rečenice, u duhu našeg jezika. One su poslednjih godina učestalije od svojevremeno vrlo popularnih stranih naziva. U svemu je važno da se ne prelazi granica dobrog ukusa i pristojnosti. Većina ovih naziva, čak i pogrebnih preduzeća, samo su domišljati i ne prelaze tu "crtu".

Na spisku naziva koji lako "ulaze u uvo" su i kafići "Bre", "Nesalomive kafedžije", "Bila su vuku odlična meta. Ko? Pa tri praseta", krojački salon "Konan", trgovina "Svinjski biznis", proizvodnja "Kurak i sinovi", krematorijum "Plamen", građevinska firma "Dabar", prodavnica "Vrh brate", frizerski salon "Ko te šiša"...

TUĐE PERJE

DUGO je među našim preduzetnicima vladala pomama za stranim rečima u nazivima firmi, što je obično značilo potrebu da se zvuči "pametnije", ili važnije - kaže prof. Stanojević. - Nekada čak ti nazivi sadrže i oksimoron, poput "Butika mesa", a primeri "inter, eksport, in, aut", koji su česti prefiksi domaćim nazivima preduzeća, često deluju kao potreba da se ne bude upadljiv. Možda ne bi bilo loše da se porazmisli o nekoj vrsti zakona koji bi uređivao taj deo, ali uvek kada se i pomisli na neku cenzuru, to ima negativan prizvuk.