U Tomanju znaju tajnu patišpanja
21. 10. 2017. u 12:08
U selima Rađevine, Jadra, Azbukovice i širom zapadne Srbije čuvaju recepte svojih baka. Ovaj kolač nekad je nošen uz poklone na sva slavlja, od krštenja do venčanja
Za pravljenje slatkiša bila je potrebna i pomoć muškaraca
PATIŠPANj, drevni srpski kolač koji se u Rađevini, Jadru, Podgorini, Azbukovici i drugim mestima Zapadne Srbije pravio za svaku priliku, potisnut je pred velikom ponudom svakojakih kolača, torta i drugih modernih slatkiša.
A, do pre tridesetak godina, u ovom delu Srbije, kada se dete rodi, kada se krsti, kad u vojsku pođe mladić, kada se žene ili udaju, pa i kad se spremaju sahrane i daće, nije se polazilo od kuća, uz druge darove, bez patišpanja.
TORTE NA BAKIN NAČIN
- U međuvremenu skoro je zaboravljen ovaj lepi kolač - priča Dobrivoje Pantelić iz sela Donje Brezovice u Rađevini. - Samo još živi u zaseoku Sumec sela Tomanj kod Krupnja u Rađevini, gde ima 11 domaćinstava sa 35 stanovnika. U tom zaseoku živi se kao nekada, uz stara jela i običaje, u slozi i ljubavi.
Saznavši da je patišpanj ostao da traje samo u njihovom zaseoku, a da je "proteran" iz drugih delova sela, pet ovdašnjih meštanki, vrednih domaćica, nedavno se latilo posla da spreme taj stari slatkiš od 200 jaja!
Zaga Petrović i Gordana Ivanović, koje su pravile ogromni patišpanj sa još tri komšinice, vele da ne treba da čudi veliki broj jaja, "jer je pravi samo sa tom merom".
.jpg)
Specijalno za ovu priliku veliki pleh napravio je limar Momčilo Starčević iz Stupnice kod Loznice. Pored 200 jaja, koja su domaćice mutile, stavljeno je za svako jaje i kašika šećera i kašika brašna i 20 kesica praška za pecivo.
Najmlađa od domaćica, Zorica Petrović, kaže da je odrasla u Sumecu i da se udala u komšiluk, ali još kao dete učila je od babe i majke kako se pravi patišpanj. I svaku priliku iskoristi da svojoj deci, sinu Dejanu i ćerki Danijeli, napravi ovaj kolač koji oni izuzetno vole.
- Patišpanj je od domaćih jaja, koja su izuzetno zdrava - priča Zorica, čiji je muž Rade bio zadužen da naloži vatru u velikoj furuni u kojoj se, inače, peče hleb.
- Koristio sam suva bukova drva, a patišpanj se pekao 45 minuta - priča Rade koji kaže da u dušu poznaje furunu.
U Rađevini se, kako saznajemo, sprema i novi patišpanj od 500 jaja u organizaciji ovdašnjih domaćina Dobrivoja i Dobrile Pantelić iz Donjih Brezovica, koji se sa prijateljima bore da se sačuva tradicija ovog kraja, ali i recepti njihovih predaka.
Zorica Petrović

POSLUŽENjE
KADA je patišpanj ispečen, poslužili su se i učesnici u njegovom spremanju, ali i gosti. Ispečeni kolač bio je težak 23 kilograma, dugačak 160 centimetara, širok pola metra i visok 10 centimetara.