Sunce krivo za led!

J. MATIJEVIĆ

21. 06. 2016. u 21:17

Nedeljko Todorović, meteorolog RHMZS: Važno je da se zna da ekstremne meteorološke pojave ne znače promenu klime, jer su ovakvi događaji samo oscilacije oko prosečnih vrednosti

Сунце криво за лед!

OLUJNO vreme praćeno gradom, koje je u nedelju pogodilo jugozapadnu i centralnu Srbiju, snažno nevreme sa jakim gradom veličine šljive i jabuke koje je u ponedeljak uveče zasulo Beograd, Obrenovac i Pančevo, kao i učestale pojave malih tornada u ovo doba godine nisu ni novost, ni "bauk" i mesta za paniku - nema!

Vrlo krupna zrna grada, čak i veličine pesnice, ili pojava "pijavice", po rečima meteorologa, mogu da se dogode više puta godišnje, iako ih pre toga nije bilo decenijama. Sve, kažu, zavisi od energije koja do Zemljine atmosfere dospeva sa Sunca i od niza različitih fizičko-hemijskih procesa koji se, potom, događaju u oblacima.

- Poslednjih nekoliko dana bili smo svedoci ekstremnih vremenskih prilika, koje se događaju s vremena na vreme i odstupaju od višegodišnjih prosečnih klimatskih vrednosti za neko doba godine, mesec ili dan - kaže Nedeljko Todorović, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. - Važno je, međutim, da se zna da ekstremne meteorološke pojave ne znače promenu klime, jer su ovakvi događaji samo oscilacije oko prosečnih vrednosti. Vrlo krupnog grada, čak prečnika od 10 do 15 centimetara, obilnih padavina i dugotrajnih suša na našem podneblju je bilo i biće.

Gradonosni oblaci su deo grmljavinskih i, kako kaže naš sagovornik, vrlo često idu zajedno.

- Ovi oblaci stvaraju se na oko 500 metara od tla, a kolika će im biti debljina i gde će im se formirati "vrh", zavisi od doba godine - objašnjava Todorović. - U aprilu, na primer, njihov "vrh" je na visinama od oko pet kilometara, u maju na šest do 10, a u julu dosegne i do 12 kilometara. To znači da debljina grmljavinskih oblaka može da bude i više od 10 kilometara i nose, zaista, silnu energiju.

MALA ATOMSKA BOMBA - JEDAN grmljavinski oblak koji je vrlo često i gradonosni, nosi energiju kao mala atomska bomba - podseća Nedeljko Todorović.
- Ali ni to nije razlog za strah i paniku, mada zabrinjava podatak da u Srbiji godišnje od udara munje strada 10-20 ljudi. Važno je skloniti se čim grmljavina počne i sačekati da prođe.

Na kojoj visini će se formirati zrna grada i koliki će biti njihov prečnik, po rečima našeg sagovornika, zavisi od količine naelektrisanih čestica dospelih sa Sunca i od temperature na kojoj se stvaraju.

- Na "putu" do tla zrna se tope - priča Todorović. - Na zemlju najčešće pada grad prečnika dva-tri centimetra. U ponedeljak su zabeležena i krupnija zrna široka i do šest centimetara, ali je u istoriji meteorologije zabeleženo da je prečnik ledenih zrna bio i do 15 centimetara.

Kada je reč o pojavi malih tornada, po tvrdnji našeg sagovornika, teško je prognozirati samu lokaciju njegove pojave kod nas, ali se mogu građani upozoriti da u nekoj oblasti postoje uslovi za to. U našim krajevima najčešće se javljaju od maja do avgusta.

- Ako se dogodi iznad mora, onda se naziva "pijavica", a ukoliko je iznad kopna, onda je "tromb" i to su naši nazivi, dok se u svetu uvek koristi izraz tornado - pojašnjava Todorović. - Nema pravila, može se pojaviti i u ravničarskim i u planinskim krajevima. Može se desiti da se ne pojavi nekoliko godina, a može se pojaviti i pet puta u toku jedne godine.

Od meteoroloških pojava zabeleženih u Srbiji minulih dana, kao i krajem maja u Jagodini i Pomoravlju, kaže naš sagovornik, ne treba strahovati.

- One nisu posledica klimatskih promena - naglašava Todorović. - Događaju nam se zapravo ekstremne vremenske prilike, a njih je bilo i biće. Istorija meteorologije puna je takvih događaja. Promene klime dešavaju se na vremenskim skalama od po više hiljada godina, baš kao što je to objasnio Milutin Milanković.


1611. GODINE KIŠA 40 DANA!

* jula 1510. godine, sneg na srpskim planinama bio je oko četiri pedlja, odnosno 80 centimetara

* maja 1571. u Novom Brdu padao grad veličine pesnice

* godine 1610. grad u okolini Krušedola uništio vinograde

* u maju i junu 1611. kiša neprekidno padala 40 dana

* krajem jula 1690. sneg "požnjeo" zrelo žito

* od početka novembra 1793. do kraja maja 1794. nije padao ni sneg ni kiša...


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Prof. Ivan Zgrozeni

21.06.2016. 22:07

Tvrde i da su dinosaurusi nestali gotovo trenutno zbog sudara Zemlje sa nekim nebeskim telom. Istina je da je od momenta kada su izumrli prvi do momenta kada su nestali i poslednji dinosaurusi proteklo PEDESET MILIONA GODINA. Toliko vremena je bilo potrebno da se klima promeni od tropske do ledenog doba. To objasnjava zasto su izumrli gmizavci a preziveli toplokrvni sisari. Eksplozija nebeskog tela u atmosferi Zemlje bi ubila jedne i druge a ne samo dinosauruse.

bikkojisedi

21.06.2016. 23:57

ma sve je ok divno i krasno samo sto kisa svaki dan pocinje i prestaje po 10 puta. koga ovaj laze?