Vojvođanske priče: Evropska prestonica kudelje

Zoran RAJIĆ

15. 06. 2016. u 18:20

Vlakna konoplje tkala napredak varoši koja je pravila užad za britansku mornaricu. “Veliki sin” Johan Ertl osnovao najveću fabriku kanapa na Balkanu. Proizvodio i tepihe od jute

Војвођанске приче: Eвропска престоница кудеље

Proizvodnju kudelje pokrenuli nemački kolonisti

NA plodnoj crnici u Odžacima nema više nijedne stabljike konoplje, od čijih je vlakana, zvanih kudelja, ispredena istorija ove varošice u zapadnoj Bačkoj. Odžaci su bili evropska prestonica kudelje, sa fabrikom kanapa i užarije, najvećom na Balkanu. Slavu odžačke kudelje pronela je i britanska mornarica, koristeći užad proizvedenu u ovdašnjoj fabrici.

- Carskom poveljom iz 1813. Odžaci dobijaju privilegiju održavanja sajmova kudelje i automatski postaju varoš. Zahvaljujući proizvodnji konoplje, pojavljuju se zanati novih profila i niču manufakture, iz kojih je 1907. izrasla fabrika kanapa i užarije, koja je godinu kasnije dobila zvaničnu dozvolu za rad - navodi Stevan Miler, predsednik lokalnog udruženja Nemaca, koje je pre dve godine organizovalo izložbu “Istorijsko nasleđe Odžaka”.

Masovni uzgoj konoplje u Odžacima počeo je dolaskom nemačkih kolonista, čije je doseljavanje, odlukom vlasti Habzburške monarhije, počelo 1756. Poverenik za naseljavanje, baron Kotman, izvestio je Beč da konoplja dobro uspeva na teritoriji novosagrađenih kolonističkih naseobina. Ubrzo se razvija i trgovina kudeljom, čiji protok pojedine porodice kontrolišu od Vinkovaca do Temišvara i od Zemuna do Baje. Odžačka kudelja, koja je bila jedna od najkvalitetnijih u svetu, diktirala je cenu na evropskim berzama.

Fabriku za preradu kudelje i proizvodnju užadi osnovao je Johan Ertl, koji je ostao upamćen kao “veliki sin Odžaka”. Pogon je napravljen po uzoru na fabriku u Segedinu, a vremenom je proširio proizvodnju i na jutane tepihe i vunene i svilene tkanine. Fabrika je sa početnih 200 radnika stigla do 880 zaposlenih 1929. godine.

- Fabričke mašine bile su za to vreme najmodernije, a nabavljane su širom Evrope. Srce fabrike bila je parna mašina, koja je obezbeđivala energiju za sve pogone - napominje Miler.

Za rad bile obezbeđene najmodernije mašine

Užarija je posle Drugog svetskog rata nacionalizovana i dobila ime “Lola Ribar”, a od 1971. godine prešla je na proizvodnju sintetičkih vlakana. Industrija tekstila i sintetike (ITES) “Lola Ribar” zapošljavala je više od 3.000 radnika, ali nije uspela da opstane. Mašine preko kojih je kudelja tkala prosperitet Odžaka završile su u starom gvožđu.

POKRENUTA ŠTEDIONICA, PODIGNUTA CRKVA

PRIVREDNI razvoj koji se oslanjao na proizvodnju kudelje delovao je podsticajno i na društveni život Odžaka. U drugoj polovini 19. veka izgrađeni su škola i zabavište i pokrenute štedionica i kasa uzajamne pomoći.

- Katolička crkva je 1821. podignuta pretežno donacijama u kudelji, koju su u novac pretvarali ugledni trgovci evropskog ranga - ističe Miler.


U vili Ertl danas uprava Tehničke škole

POD ZAŠTITOM DRŽAVE

FABRIKA kanapa i užarije danas je spomenik kulture, kao i radnička kolonija iz prve polovine 20. veka. Pod zaštitom države je i porodična kuća - vila Johana Ertla, u kojoj je smeštena uprava Srednje tehničke škole u Odžacima.


Fabrika kanapa i užarije razvijala bačku varoš

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Neregistrovani

17.06.2016. 15:44

Odzacki srez je bio najmanji srez, po broju stanovnika, u Vojvodini, sa najboljim profitom I standardima, sa najkvalitetnijom i najskupljom zemljom, u Vojvodini, sa odlicnim zeljeznickim vezama....................! I to se odzavalo nekako,posle drugog sv. rata, sve do 1959 /60, kada se ukinuo status sreza!!!!!! I sada vidimo gde se nalazi........! Da covek ne poveruje!!!!

misko

05.05.2017. 14:02

@Neregistrovani - komentar nema svrhe zasto se to desilo Odzaci su bili jaki a sada sve stalo nema vise nikakvih preduzeca gde ljudi mogu zaraditi za zivot stata a ko je kriv ????????