Posle 38 godina provedenih u Libiji vratio se u kovčegu: Braća i ćerka sahranili Jovicu

D. Novković

26. 02. 2016. u 16:45

Na seoskom grolju u Makcu kod Velikog Gradišta sahranjen Jovica Stepić (61), vozač Ambasade Srbije u Libiji

После 38 година проведених у Либији вратио се у ковчегу: Браћа и ћерка сахранили Јовицу

Foto D. Novković

VELIKO GRADIŠTE – Na seoskom grolju u Makcu kod Velikog Gradišta u petak 26. februara je sahranjen Jovica Stepić (61), vozač Ambasade Srbije u Libiji, koji je otet 8. novembra, a poginuo 18. februara u gradu Sabrata. Posle tri i po meseca agonije i uzaludnog iščekivanja da se u zavičaj vrati živ i zdrav, njega su na večni počinak ispratili ćerka Olivera (39) i unuk Borko (18) iz Carevca, braća Dragan (58) i Velja (51) iz Makca, kao i sinovci, snaje, pastorke i brojni rođaci, prijatelji i meštani.

Posmrtni kovčeg sa Jovičinim telom, sa zatvorenim poklopcem, bio je izložen u njegovoj rodnoj kući, ispred koje su sučešće primali njegovi najmiliji.

- Jovicu smo dovezli u četvrtak, posle komemoracije u Beogradu. Išli smo i na VMA, da vidimo telo i da nam patolog objasni šta je sve utvrđeno prilikom obdukcije. Rekao nam je da su on i pokojna Slađana bili u sedećem položaju kad je nastupila snažna detonacija, zbog koje su udarili leđima u zid, a onda pali licem u pesak, koji im je ostao u ustima i pod noktima. Na telu nemaju rane, ali su im unutrašnji organi stradali od snažne detonacije - priča nam uplakani brat Dragan.

Jovičino telo na VMA video je i njegov najmlađi brat Velja.

- Imao je bradu, ko zna koliko dugo nije mogao da se obrije. Mi smo ga obrijali i presvukli, a onda je on stavljen u kovčeg i dovezen u rodno Makce - rekao je Velja.

Ćerka Olivera, uz koju je sve vreme bio njen sin Borko (18), nije imala snage da vidi telo svog oca.

- Nisam smogla snage za tako nešto. Ostalo mi je da ga pamtim po našem poslednjem susretu, prošlog juna. Posle smo se nekoliko puta čuli telefonom, sve do početka novembra, od kada mu se izgubio svaki trag - rekla nam je uplakana Olivera.

Osim brojnih rođaka, prijatelja i meštana, sahrani su prisustvovali i čelnici opštine Veliko Gradište i Braničevskog okruga. Saučešće porodici izjavili su predsednik opštine Dragan Milić i njegov zamenik Slađan Marković, kao i načelnik Braničevskog upravnog okruga, Aleksandar Đokić.

Početkom novembra, Milić je bio prvi koji je utvrdio odakle je Jovica, čim se vest o njegovoj otmici pojavila u medijima. Čim je čuo da je Jovica iz okoline Velikog Gradišta, redom je pozivao mesne zajednice, ne bi li saznao koje mu je rodno selo.

- Da bismo bar malo pomogli ožalošćenima u ovoj tragediji, Jovičinom unuku Borku obezbedićemo stipendiju za školovanje, a snosićemo i deo troškova ove sahrane - rekao je Milić.

Pomoć Jovičinim najbližima obećao je i načelnik Braničevskog upravnog okruga, Aleksandar Đokić. Od državnog vrha nikog nije bilo na sahrani, ali je ministar spoljnjih poslova, Ivica Dačić, uputio izvinjenje porodici i obećao posetu narednog jutra.

CELO SELO BRINULO

-ČIM se u novembru pročulo da je Jovica otet, celo naše selo pratilo je šta se s njim dešava. Stvarno smo se svi nadali da će da dočeka slobodu, pa da ga ovde opet vidimo za Đurđevdan, kao prošle godine. Bili smo svesni da se u Libiji dešavaju razne strahote, ali, ipak, ovakvoj tragediji na kraju nikako se nismo nadali - rekli su nam meštani Makca koje smo sreli u centru ovog sela.

PASTORKE

JOVICA je u Libiju otišao još pre 38 godina, kad je njegova ćerka Olivera imala samo šest meseci. Nakon njene majke Natalije, Jovica je zasnovao brak sa Jelicom, medicinskom sestrom rodom iz Bosne, koja je radila u vojnoj bolnici u Libiji.Ona iz prethodnog braka ima dve ćerke – Maju iz Varvarina i Tihanu iz Kruševca, koje su došle u Makce čim su čule šta se desilo njihovom očuhu, a prisustvovale su i njegovoj sahrani.

ISTI VOZAČ

U MAKCE je Jovičino telo preveženo iz Beograda državnim autom, nakon čega je kovčeg položen u njegovoj rodnoj kući u Makcu, kako bi se obavilo bdenje, a potom, u petak, sahrana uz sveštenika i opelo.

- Vozač nam je rekao da je baš on 2006. godine vozio telo pokojnog Slobodana Miloševića iz Beograda pa sve do Šećerane, na ulasku u Požarevac. Odatle je telo preuzela kompanija „Drnda“, baš kao i sada telo našeg Jovice - rekao nam je Dragan.

ISTRAGA

-OČEKUJEMO punu istinu o svim okolnostima stradanja mog strica Jovice. Naši državni organi do sada su odlično radili svoj posao, pa se nadam da će tako biti i ubuduće i da će uspeti da utvrde sve činjenice o ovoj tragediji - rekao je Veljin sin Branislav.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (7)

Goran

26.02.2016. 17:50

Saucesce porodici.Nego jedno pitanje,kako je nastradali gospodin proveo u Libiji 38 godina!Jel kao vozac u ambasadi,zar se oni tamo po ambasadama zaposljavaju dozivotno.Ovde nesto ne stima,mada da u nasoj ,,diplomatskoj administraciji,, odavno ne stima nista.

milan

26.02.2016. 22:09

@Goran - covek se nije ni ohladio a lupas kao nenormalan. Postoji SIP pa njih pitaj a ne nas koji sa time veze nemamo. Postuj bar mrtve.

Jagodinac

26.02.2016. 21:21

skoro 40 godina u Libiji?! Zaista ne znam sta mu je trebalo da ostane tamo posle pocetka gradjanskog rata. Sa tolikim godinama provedenim na radu inostranstvu u bogatoj Gadafijevoj Libiji mogao je komotno da se vrati u Srbiju i da zhivi do kraja zivota kao car. Ali eto.

Zasto

27.02.2016. 12:50

Neka mu je vecna slava !Postujem gospodina Drndu ali pobogu stvarno nije vreme za reklamu na ovakvo nacin