Srbin napravio veštački mišić koji se regeneriše
13. 04. 2014. u 21:17
Nenad Bursać (45), profesor američkog univerziteta Djuk, o velikom uspehu svog tima naučnika. Testiranje na miševima laboratorijski stvorenog tkiva pokazalo je izuzetnu snagu i mogućnost samoregeneracije
VEST koja je protekle sedmice uzburkala svetsku medicinsku javnost ukratko glasi: tim profesora biomedicine Nanada Bursaća, sa Univerziteta Djuk, napravio je živi skeletni mišić koji se ponaša kao prirodno tkivo, a ima sposobnost da se regeneriše i u laboratoriji i u telu životinja.
Očekuje se da će veštačkim mišićima, u budućnosti, biti moguće lečiti povrede mišića nastale traumama. Pronalazak bi drastično poboljšao kvalitet lečenja i oporavka posle svih vrsta mehaničikih povreda.
Nenad Bursać kaže, za „Novosti“, da na veštačkim skeletnim mišićima sa timom radi poslednjih sedam godina, a da već više od deset rade na izgradnji veštačkog srčanog mišića. Glavne osobine njihovog novog skeletnog mišića su superiorna snaga kontrakcije i revolucionarna mogućnost samoregenereacije kada je mišić povređen.
* Pored laboratorijskog istraživanja vaš mišić je proveren i u praksi. Pokazalo se da radi besprekorno?
- Gledali smo kroz leđa miševa kako mišić funkcioniše. U leđa miša smo ugradili malu komoru koja je na sebi imala stakleni poklopac. Kroz njega smo mogli da posmatramo kako se, u živom mišu, naš mišić integriše, postaje prokrvljen i pojačava svoju snagu kontrakcije. Da bi veštački mišići mogli da uđu u medicinsku praksu, morali bi biti izgrađeni od ljudskih ćelija i biti dovoljno veliki da zamene mišić odraslog čoveka. Nedavno smo uspeli da napravimo funkcionalne mišiće i od ljudskih ćelija. Ostaje da se naprave funkcionalni krvni sudovi u mišićima van ljudskog tela. To nije lako i biće potrebno još neko vreme.
* Šta je sledeći korak na tom putu?
- Verujemo da će veštački mišići napravljeni od satelitskih ćelija moći da uspešno menjaju mišiće u ljudskom telu. Ključna stvar je da se ćelijama obezbedi adekvatno okruženje. Jednostavno implementiranje satelitskih ćelija ili manje razvijenog mišićnog tkiva ne funkcioniše tako dobro. Potrebno je napraviti dobro razvijen mišić u kojem satelitske ćelije mogu da žive kako bi, kada to bude potrebno, mogle da se aktiviraju i povrate snažnu muskulaturu i funkcionalnost. Stimulacija veštačkog tkiva elektropulsevima pokazala je da je taj mišić čak 10 puta snažniji nego ijedan koji je dosad napravljen u laboratoriji.

* Šta bi vaš pronalazak značio ljudima koji su, recimo, povređeni u nekoj nesreći, šta povređenim sportistima?
- Veštački mišići bi mogli da nađu primenu u lečenju velikih povreda i trauma, recimo, u saobraćajnim nesrećama ili kada se znatan deo mišića mora odstraniti, kao, na primer, pri hirurškom odstranjivanju raka. Upotreba veštačkih mišića bi bila ograničena na zamenu jednog ili nekoliko mišića na istoj lokaciji u telu. Bolesti koje obuhvataju ceo mišićni sistem, kao, na primer, distrofija ili patološki gubitak mišićne mase usled starenja i drugih bolesti, ne mogu se lečiti ovim lokalizovanim pristupom.
* Da li ste u kontaktu sa nekim od fakulteta u našoj zemlji i da li ste spremni da dođete kod nas i predstavite svoje dostignuće?
- Nisam u kontaktu ni sa jednim fakultetom u Srbiji. Iz zemlje su mi čestitali porodica i prijatelji. Bilo bi mi ogromno zadovoljstvo da predstavim svoj rad u našoj zemlji. Naravno, ako me neko pozove.
DIPLOMAC ETF-a
Dr Nenad Bursać završio je Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1994. godine, sa prosekom 9,82 i zajedno sa bratom blizancem Predragom otišao u Ameriku.
Doktorat je stekao 2000. godine na Odeljenju biomedicinskog inžinjeringa Univerziteta u Bostonu, a postdoktorske studije završio je 2003. godine na odeljenju biomedicinskog inženjeringa Univerziteta Džon Hopkins. Od 2003. godine radi na Univerzitetu Djuk. Na prestižnom fakultetu rukovodi i laboratorijom od petanestak doktoranada, postodoktoranada, hirurga i laboratorijskih tehničara.
SSF
14.04.2014. 10:00
Pa nemam kome da objasnim da su najbolji (sa ETF) otisli a da su najgori (sa drustvenih fakulteta) ostali i kolo vode - npr. Canak i Tadic. Samo u Srbiji cveta negativna selekcija, neprekidno od 1945.
@SSF - Nisu najgori sa drustvenih fakulteta, a najbolji sa ETF. Nego sa drustvenih fakulteta nem kuda da idu, jer nisu potrebni tamo, a nisu nista gori od ETF drugi tehnicki fakulteti ili fakulteti prirodno matematickih nauka (matematika,fizika,hemija,biologija).
@ - Svaka cast! Ovakve vesti me iskreno obraduju.
To je pitanje mentaliteta,a ne nekog konkretnog rezima.O tome kakvi su Srbi, pisali su i dr Arcibald Rajs i Fridrih Engles i ostali umni ljudi, davno pre 1945.Ni jedan rezim nije rekao nekome ko je godinama ziveo u Evropi ili Americi,da,kada se vrati na odmor ovde,baca djubre po ulici,ili u reku,da pljuje ili gazi cvece po parkovima i slicno.A pomenuti Canak i Tadic su,takodje,Srbi,koji nisu uspeli da nauce druge Srbe onome sto ni sami nisu znali i problem se ne moze lokalizovati samo na njih.
Komentari (4)