Užički profesor šestarom i lenjirom pobedio i Gausa i Dekarta!
03. 04. 2014. u 21:30
Mihailo M. Bošković mogao bi da izazove pravu revoluciju svojim rešenjem dva od četiri problema klasične matematike, nerešenih od antičkih vremena
ČETIRI problema klasične matematike smatraju se nerešivima od antičkih vremena do danas. Najblistaviji umovi u istoriji civilizacije, od Hipije, Arhimeda i Nikomaha, preko Dekarta i Gausa do Galoa i bezbroj naših savremenika - nisu uspeli da ih odgonetnu. Pitanja udvostručenja zapremine kocke, kvadrature kruga, trisekcije ugla i konstrukcije pravilnih mnogouglova pomoću jednog šestara i jednog lenjira - nauka je zauvek stavila "ad akta" proglasivši ih nerešivima.
Užički profesor Mihailo M. Bošković (69) tvrdi da je rešio dva "nerešiva" problema, a celokupnu stručnu javnost, akademije nauka i brojne institucije, domaće i strane asocijacije matematičara pozvao je da njegov rad provere i da pronađu grešku. Uveren je da grešku ne mogu da nađu, jer je nema!
- Od četiri problema koje smatramo nerešivima rešio sam dva: podelu ugla na tri jednaka dela i podelu ugla na n jednakih delova pomoću jednog šestara i jednog lenjira, iz čega proizilazi i konstrukcija svakog pravilnog mnogougla. Rezultate sam publikovao u knjizi "Novo u matematici" ("Grafos"). Rešenja sam na ovaj način predao svima, i svako je slobodan da o njima iznese svoj stav, od slobodnih matematičara, najznačajnijih institucija, akademija i kongresa matematičara... Želim da oni pokušaju da pronađu grešku i da o ponuđenim rešenjima iznesu svoj stav - kaže profesor Bošković.
Do opšteg priznanja da je "nerešivo" ipak rešeno, užički profesor neće lako doći.
- Priznanje mojih rešenja predstavljalo bi potvrdu da se širom sveta studentima predaje pogrešna matematika! Konačan sud o mojim rešenjima, posle iznošenja stavova pojedinaca i institucija, može dati jedino Svetski kongres matematičara - objašnjava Bošković.
Ako posle provere neka od matematičkih institucija saopšti da greške nema, to bi značilo da čitav niz naučnih saznanja iz ove oblasti, ali i iz teorije jednačina, zajedno sa velikim delom matematike - od tog trenutka ostaje pod znakom pitanja... Desetine hiljada studentskih seminarskih, ali i ozbiljnih magistarskih i doktorskih radova "palo" bi u vodu, zajedno sa hiljadama publikovanih naslova... Teško je, kaže profesor, prihvatiti da je sada rešeno ono što su do sada bez uspeha rešavali - milioni ljudi.
Prethodnih dana Boškovićevo "Novo u matematici" našlo se pred matematičkim asocijacijama i na matematičkim katedrama u SAD, Rusiji, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Kini, Japanu... Tu su na svega 13 strana izneti teorema, analiza, dokaz i diskusija prvog rešenog "nerešivog" problema podele ugla na tri jednaka dela, uz konstataciju da neki od dosadašnjih zaključaka iz brojnih matematičkih knjiga i udžbenika - nisu tačni. Za srodan "nerešivi" problem podele ugla na n jednakih delova uz pomoć jednog šestara i jednog lenjira, rešenje je izneto na osam strana, iz čega je proizašla i treća celina: konstrukcija svakog pravilnog mnogougla uz pomoć jednog šestara i lenjira. Naša
SANU ovaj rad još nije uzela u ozbiljnije razmatranje. Mnoge akademije davno su obustavile rad na ovim problemima, i to uz usvojenu odluku da se oni više ne ispituju: jednostavno, najveći matematički umovi svih generacija, sa svih meridijana, kroz celu dosadašnju istoriju, kao i stotine hiljada "običnih" matematičara današnjice, nikada nisu uspeli da dođu do rešenja. Kako "nerešivo" preispitivati još jednom, posle toliko neuspelih pokušaja da se do istine dođe?

- Nema te tačke u ravni koju šestar i lenjir ne mogu povezati i pronaći. Posebno treba istaći da su izvedeni zaključci iz brojnih objavljenih knjiga, iz kojih studenti uče, jednostavno netačni - poručio je Bošković skepticima.
PETICE
SKROMAN i nenametljiv, ovaj matematičar poznat je po još jednom životnom dostignuću: svaki učenik koji je kod njega imao jedinicu ili dvojku na početku godine, bez izuzetka razred je završavao sa četvorkom ili peticom. Pri tome, profesor nikada nije "poklonio" ocenu.
- Nažalost, od 100 naših najboljih đaka, vukovaca, svega petoro ili šestoro su kreativci. Ja sam svakoga prihvatao i doživljavao kao kreativca, nismo u školi samo učili, stvarali smo znanje zajedno - kaže omiljeni užički profesor. - Stresovi koje deca doživljavaju radi matematike, samo su posledica rada loših nastavnika. Bolje je nemati učitelja, nego za učitelja imati nervoznu i frustriranu osobu.
Lana
03.04.2014. 22:10
Bravo profesore Boskovicu! Jos jedan dokaz da su Srbi veliki narod, ne po kvantitetu vec po kvalitetu! Tesla, Pupin, Milanovic .... Bošković! Neki narodi mogu samo da sanjaju da budu Srbi!
@Lana - Kakva glupost. Nas narod ima genije, ali ih nema ni blizu kao neki drugi. Ono sto je bolnije od toga jeste cinjenica da nasi geniji nisu plod sistema, vec pojedinacni izuzeci koji potvrdjuju pravilo. Nasi su geniji svojevrsni izrodi u moru onih koji to nisu i njihov uspeh i znanje nisu posledica pripadnosti ovoj naciji vec jakog samopregalastva i, u slucaju Pupina, Milankovica, Tesle, geneticara Stojkovica, inostranih sistema koji su im omogucili brusenje talenta.
@Lana - E odma se pozivamo na naciju. Pa covek je covek, a pametan ne mora biti samo Srb
@Lana - Srdj, pa geniji nikad nisu bili plod sistema... Dokaz je to što ih ima kroz čitavu istoriju čovečanstva, u kojoj nisu bili isti sistemi. A i, srećom, čovek nadilazi svaki sistem i jači je od njega.
@Lana - Kada sistemi na zapadu a pre svega mislim na ameriku zasluzuju to sto ima toliko genija,zasto ih ne stvaraju,nego dovode mlade talente iz celog sveta,kupuju njihov talenat stipendijama i posle neko kao vi tvrdi to je zasluga skolskog sistema obrazovanja.Za uspeh u nauci pored talenta najvazniji je novac.Baviti se naukom je izuzetno skupo.
Komentari (56)