Kralja Milutina nema ko da traži
11. 09. 2013. u 21:30
U Bugarskoj je veoma snažan kult svetog srpskog vladara. U Srbiji, nažalost, malo ko zna gde on zapravo počiva
BILI bismo srećni i zadovoljni kada bi Sinod Bugarske pravoslavne crkve dao blagoslov da se jedan deo moštiju svetog kralja Milutina dobije i da počiva u manastiru Banjska, rekao je kosovskometohijski episkop Teodosije, na nedavno održanoj proslavi sedam vekova manastira Banjska. Manastirski hram Svetog Stefana napravljen je kao grobna crkva nesumnjivo najuspešnijeg srpskog vladara, u kojoj je kratko počivao. Prema zvaničnoj verziji mošti su pred turskim rušilačkim besom odmah posle Kosovske bitke sklonjene u selo Trepča, a posle propasti srpske despotovine, zbog epidemije kuge, mitropolit Siluan odneo ih je 1460. u Bugarsku. Danas su izložene u Crkvi Svete nedelje u Sofiji, koju niko ne zove tim imenom već Kraljeva crkva u Milutinovu čast.
- Kult svetog srpskog kralja Milutina u Bugarskoj je izuzetno jak još od 16. veka. U Kraljevoj crkvi svakodnevno se održava služba njemu posvećena, a vernici neprestano dolaze da celivaju mošti, kojima se pripisuje ogromna moć, u skladu s njegovom vladarskom veličinom. Nejasno je zašto naša država i crkva nikada nisu podnele zvaničan zahtev da se one vrate, kao ni mnoge druge relikvije opljačkane tokom svetskih ratova - kaže istoričar prof. dr Vladimir Stanković, autor prve savremene biografije kralja Milutina.
Vladao je od 1282. do 1321. godine. Smrt ga je zadesila u Nerodimlju, na Kosovu, odakle je prenet u manastir Banjska. U Srbiji se kult svetog kralja Milutina održava od 1324. a još Stefan Dečanski ga naziva svetiteljem.
Katolička crkva je bila protiv kanonizacije kralja Milutina, a Dante ga je u „Božanstvenoj komediji“ bacio u pakao.
S druge strane, popularnost moštiju kralja Milutina u Bugarskoj ne smanjuje se od srednjeg veka, a slave ga i drugi slovenski narodi, u prvom redu Rusi. Bugarski istoričari navode da je prvi zahtev za povraćaj moštiju kralja Milutina iz Sofije u obnovljenu Pećku patrijaršiju podneo prvi ruski car Ivan Grozni. On je bio duboko vezan za srpsku tradiciju, jer ga je posle smrti roditelja odgajila baka Ana Jakšić (posle udaje Glinska) iz čuvene srpske plemićke porodice.
Međutim, ni Turci ni helenizovana Ohridska arhiepiskopija nisu dozvolili da se Milutin čak ni mrtav vrati u Srbiju, jer je bio suviše snažan simbol nekadašnje državnosti, moći i samostalnosti.
Naime, kralj Milutin je uspeo da se politički i vojno odupre koalicijama koje su protiv njega stvarali i vizantijski carevi i rimske pape. Kodifikovao je pravo i stvorio zakonik pre Dušana. Branio je svoje bugarske vazale od Vizantije, pa mu je udovica bugarskog cara sama nudila i ruku i krunu. O snazi njegove vojske govore dva očajnička poziva iz Carigrada, kojima je tražena Milutinova pomoć protiv turskih najezdi. Srpski vojnici su oba puta do nogu potukli Osmanlije u Maloj Aziji. Legendarno je i Milutinovo zadužbinarstvo koje ne podrazumeva samo crkve, već i narodne kuhinje, bolnice i škole.
- Neobjašnjiv je srpski zaborav prema vladaru koji je državničkom mudrošću i vojnom veštinom stvorio od Srbije najveću silu na Balkanskom poluostrvu. Uprkos neverovatnim stvarima koje je postigao, on je, kao i celo naše srednjovekovlje gurnut u stranu. Mi se ne bavimo svojom istorijom, a tražimo od drugih da je poštuju. Arheološka iskopavanja Milutinove monumentalne zadužbine manastira Banjska traju decenijama, a još nisu objavljeni rezultati! Niko ne zna šta je nađeno u grobnoj crkvi najvećeg srpskog vladara. Mediji su pre nekoliko godina objavili da je bugarski Sinod odobrio vraćanje dela Milutinovih moštiju, a onda se zaćutalo bez ikakvog objašnjenja - čudi se prof. dr Stanković.

Bivši ministar kulture Dragan Kojadinović za „Novosti“ potvrđuje da je u njegovom mandatu 2006. Sinod Bugarske pravoslavne crkve odobrio vraćanje dela moštiju svetog kralja Milutina u Srbiju.
- Zahvaljujući bivšim kolegama novinarima, veoma uticajnim ljudima, došao sam u kontakt s tada veoma moćnim episkopom iz Varne koji je uspeo da izdejstvuje odluku bugarskog Sinoda da nam vrate deo moštiju. To nije bio nimalo lak posao, s obzirom na to kakvo poštovanje one uživaju u Bugraskoj. Bugarski Sinod je tražio samo od našeg da napiše dopis u kome se zahteva da joj se vrati deo moštiju i da zauzvrat ponudi neku drugu malu relikviju. Izgleda da do danas to nije učinjeno - kaže Kojadinović.
On naglašava da je obavestio Sinod SPC o uslovima za povraćaj moštiju.
- Bugarske kolege, posrednici u poduhvatu povraćaja moštiju kralja Milutina više puta su me zvali čudeći se zašto dopis nije poslan. Episkop Varne, koji je bio glavni posrednik u poduhvatu u međuvremenu je umro. Pošto je reč o odluci Sinoda Bugarske pravoslavne crkve nadam se da odluka još važi - smatra Kojadinović.
Moštima kralja Milutina već nedostaju glava i desna ruka, što ukazuje kolika im je moć pripisivana. Bugarski vernici i danas pored Milutinovog ćivota ostavljaju papiriće s porukama za bližnje na onom svetu.
- Misterija je gde su nestali ti delovi moštiju, ali je veoma moguće da su oni u prošlosti namerno sakriveni, jer ti delovi tela simbolizuju mudrost i snagu najmoćnijeg vladara Balkana svog doba. Mošti su naročito u srednjem veku bile dragocenost za koju se i ratovalo. Naročito kada je reč o velikom kralju Milutinu. Čak se i njegova sahrana, pre posvećenja, odigrala u senci bitke, jer su odmenuti vojnici hteli da otmu njegovo telo. Prema žitijima, čuda nad grobom kralja Milutina počela su da se dešavaju samo dve godine posle njegove smrti. U Bugarskoj, sveti srpski kralj Milutin smatra se zaštitnikom Sofije. U Srbiji je, nažalost, gotovo zaboravljen - navodi prof. dr Stanković.

NI MRTAV NEMA MIRA
PO zvaničnoj verziji, Milutinovo telo iz koga je teklo sveto miro sklonjeno je 1389. od Turaka koji su nemilosrdno uništavali sve srpske crkve, a zatim pred epidemijom kuge u Bugarsku, prvo u manastir Svetih Ćirila i metodija, a zatim u sofijski hram Svete nedelje. Istoričari podsećaju da posle propasti srpske države opasnost po relikvije više nisu bili samo turske pohare, već i helenizovana Ohridska arhiepiskopija. Ona je s Turcima podstigla sporazum da preuzme hramove i srpske vernike, a trudila se da uništi sve što je podsećalo na Nemanjiće, srpsku državu i crkvu.
Mošti kralja Milutina su pretrpele požare, nepogode, zemljotrese, napade ustanika i Turaka, kao i terorističku akciju komunista 1925. godine, kad su digli u vazduh Crkvu Svete nedelje i ubili više od 190 ljudi.
rus
11.09.2013. 21:44
pa ko ce da nece mozda ovi nasi komunisti ili mozda evropski pioniri koji nam govore da smo narod koji slavi svoje poraze a ja im kazem mi smo narod koji zna sta je obraz hrabrost sloboda cast ponos vjera odanost kao sto knez Lazar rece da nije rijeci nacemu bi smo danas stajali
@rus - Ti isti su stoka koja ne razume zašto se Grci i ceo svet seća poraza kod Termopila posle više od dve hiljade godina.
Ovo je dobro napisan clanak o uspesnom srpskom kralju iz dinastije Nemanjica. Njemu je SPC sve "grehe" oprostila, jer je podigao i obnovio vise crkava sirom srpskih zemalja neko bilo koji drugi vladar do i posle njegovog vremena. Danasnja Vlada Srbije je sastavljenja od bivsih komunista i njihovih sinova i kceri, koji ne daju ni "pet para" za srpske kraljeve. Oni jos uvek veruju u njihovog "cara Tita" i cuvajuga u "Kuci cveca". Za njih, sveti kralj Milutin je niko i nista.
Kralj Milutin je bio Bugarski kralj. Srbi nemaju nikakve veze sa njime. Srbi ne smeju da zaborave da je Srbija nastala tacno pre 135 godina na Berlinskom Kongresu 1878 godine, kada i sve ostale drzave Balkana. Neki beskicmenjaci guraju tudje vladare u Srpskoj istoriji da bi nacinili zabunu u narodu Srbije, sto je kaznjivo po zakonu. Svako ko lazira srpsku istoriju pokusava da urkrade identitet Keltskim Srbima. Zato mora da ide na sud za lazi na drzavnom nivou Srbije.
@Joca Pravnik - Srbi Bez Granica - Cudo nevidjeno!!! Do pre neki dan "Joca Pravnik- Srbi Bez Granica" je bio "Avram Istoricar". Ko ne veruje u preobrazenje gospodnje, evo mu primera. Kunem se u najboljeg komsiju. "Novosti" to mogu da potvrde u tren oka, jer "Novosti" se slazu sa ovim "istoricarem" da je Srbija postala na Berlinskom Kongresu 1878. godine a pre toga je bila samo magla. Halo, Nobel, spremaj nagradu za naucnu fantastiku tipa "Joca Pravnik", "Avram Istoricar", i njima slicnim!
Komentari (41)