Naš Đurđevdan i Turci slave

B. Hadžić

05. 05. 2013. u 20:58

Na listi Uneskove nematerijalne baštine mogla bi da se nađe jedna od najvećih srpskih slava. Proslavljaju ga i u Rumuniji, Moldaviji i Hrvatskoj

PO brojnosti je četvrta slava u Srbiji, nezvanična je slava "Delija", navijača Crvene zvezde, verovatno omiljena naprednjacima koji su posle izbora 6. maja prošle godine preuzeli veći deo kolača u vlasti, Romi ga proslavljaju kroz kult žrtve jagnjeta i zovu ga Erdelezi. Slave ga i u Turskoj, Rumuniji, Moldaviji, Hrvatskoj...

A od sledeće godine Đurđevdan će biti na Uneskovoj reperzentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Naša zemlja je prošle nedelje zajedno sa zemljama u regionu, međunarodnoj instituciji pri Ujedinjenim nacijama poslala predlog da se Đurđevdan, kao praznik koji slave pravoslavci, ali i muslimani i katolici, nađe na toj listi, a u istom paketu, ali samostalno, Unesku dostavila materijal i istorijsku građu krsne slava, kao autentične svetkovine i praznika koji obeležavaju samo - Srbi.

Antroplog Marko Stojanović veruje da će provera poslate dokumentacije u Unesko trajati do aprila sledeće godine, a da će odluka o nominaciji Đurđevdana definitivno biti doneta u septembru 2014. godine. Na listi zemalja koje su se priključile nominaciji nalaze se Turska, Rumunija, Hrvatska, Makedonija i Moldvija.

UNESKO: SRPSKI PRAZNIK I OBIČAJI REGIONALNA nominacija Đurđevdana, kažu u Etnografskom muzeju u Beogradu, doprineće podizanju svesti o značaju kulturnog nasleđa. - Uneskova konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa koji je Srbija usvojila 2010. godine, garantuje da će neki naši tradicionalni običaji vezani za proslavu Đurđevdana za "vjek vekova" ostati upisani kao - srpski. A to su: drevni običaj molitva na Staroj planini, staro stočarsko jelo belmuž i turistička manifestacija "Molitva pod Midžorom" - kažu u Etnografskom uzeju.

- Đurđevdan, slava svetog Đorđa, Hidrelez ili prolećno slavlje je proslava koja se 6. maja obeležava u svim državama potpisnicima ove nominacije - kaže za "Novosti" etnolog Etnografskog muzeja Dušica Živković. - Ovaj multinacinalni element nematerijalnog nasleđa koji dolazi iz različitih kultura i različitih geografskih sredina ima mnogo sličnosti. U osnovi ovog praznika, bilo da ga slave muslimani ili hrišćani je slavljenje proleća, kao i težnja da se kroz rituale i ceremonije koje se praktikuju na taj dan obezbedi blagostanje, plodnost i prosperitet porodice i zajednice.

U Srbiji je prolećni praznik sačuvan uglavnom kao pravoslavni praznik posvećen Svetom Đorđu, ali slavi ga i katoličko i muslimansko stanovništvo u stočarskim krajevima.

- Bio on Erdelezi ili Đurđevdan u pitanju je običaj sličan u svim tradicionalnim balkanskim zajednicima koji korene vuče još iz antičkog doba - kaže etnolog Dušica Živković.

Među pravoslavnim vernicima glavni obred u seoskim domaćinstvima je istovetan kao i kod proslavljanja krsnih slava. Priprema se slavski kolač koji u crkvi ili u kući lome sveštenik ili najstariji gost. U nekim mestima, podno planina, sačuvan je običaj da kolač lomi "planinka", odnosno izabrana žena bogato okićina raznim travkama. Ona, prema verovanju, na taj način predstavlja duh prirode i čuvara prerade mleka.

- Na Staroj planini očuvan je verovatno najstariji đurđevdanski običaj. Kolektivna seoska žrtva koja se naziva zavetna molitva, a koja potiče iz vremena prehrišćanske religije - kaže Živkovićeva. - Obred se obavlja u kapelici gde domaćin na žrtvu ispred kamenog krsta u čijem je reljefu uklesan lik Svetog Đorđa prinosi crno jagnje. Taj čin naziva se zavetna molitva.

Viševekovna tradicija proslave Đurđevdana može se videti i na etno-festivalu Đurđevdanski susreti, koji se od 2000. godine održava u opštini Knjaževac, u selima Vrtovac i Balta Berilovac. Meštani i njihovi gosti 6. maja već 13 godina proslavljaju Đurđevdan igrom i pesmom. Organizuju čobanske zabavne igre među kojima je najpopularnije takmičenje u pripremanju belmuža - starog stočarskog sira.

SVEČANO ĐURĐEVDAN je najveći praznik kod većine romske populacije. Na ovaj dan, Romi slave kraj zime i početak proleća, a ranije su, verni nomadskoj tradiciji, pokretali čerge i polazili na put. Na ovaj dan oblače se svečano, jede se jagnjetina, sviraju se romske pesme...

Takođe, u nekim mestima u blizini planina očuvalo se obilje raznovrsnih običaja i magijskih radnji.

U tim selima, podseća Dušica Živković, Đurđevdan obredno počinje ritualnim branjem bilja na takozvani Biljni petak, nedelju dan pre praznika. - Mladi i žene odlaze u planinu da beru cveće i bilje, od kojih kasnije pletu vence i njima ukrašavaju kuće, ograde, konje, mlado žito i jagnje. Noć pred 6. maj provode uz vatru igrajući i pevajući.

U gradovima Đurđevdan se, takođe, obeležava kao i većina krsnih slava u gradovima.. Odlaženjem u crkvu i gozbom u domu domaćina. Naravno, većina običaja koji se praktikuju u selima odavno su iščezli u urbanim sredinima.

PESMA IZ VOZA SMRTI

POSTOJI nekoliko verzija i verovanja kako je nastala pesma Erdelezi, nezvanična himna ovog prazanika, koju je obradom na srpski jezik popularnom učinio Goran Bregović. Prema etnologu Dušici Živković, ona je nastala za vreme Drugog svetskog rata.

- Nastala je u vozu smrti 1942. koji je zarobljene Rome i Srbe prevozio u Jasenovac - kaže ovaj etnolog.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (24)

Sveti Georgije nije Hiderlez

05.05.2013. 21:27

Vaši vajni stručnjaci vređaju ne samo pravoslavne Srbe već i zdrav razum. Kako vam pade na pamet da servirate ovu globalističku priču baš na dan kad kako sami kažete četvrtina Srba slavi Svetog Georgija, Đorđa ili Đurđa, kao krsnu slavu?

Boro

06.05.2013. 00:30

Moji preci su mi ostavili slavu koju slavim kao Đurđevdan i ponosim se sa slavom.

Slavko

06.05.2013. 03:31

Ovo gore opisano je najgori moguci paganizam. Apsolutno nema veze sa Svetim Djordjem i proslavljanem Srpske Slave.Osim branja bilja, gluposti kao sto je prizivanje plodnosti, najveci oblik zaostalosti je gajenje obicaja krvnog zrtvovanja zivotinja.Mozda nekome ko cita to izgleda u redu ali da ste tamo kada se kolje jagnje koje skici, vristi, krv prsti na sve strane, ne bi vam uopste bilo smesno.Cemu uopste te krvne zrtve kada je Hristos ukinuo krvnu zrtvu i ustanovio beskrvnu zrtvu, hleb i vino?

naranca

06.05.2013. 12:17

@Slavko - @slavko.Eh hvala Bogu da naidje covek koji nesto zna.Ovi komi-antikomi mi ogadise hriscanstvo sa svojim lupetanjima

teo

06.05.2013. 05:40

Ako odete na sajt unesco-a i malo bolje analizirate sta su neke zemlje kandidovale i zastitile dodjete do zakljucka da su Hrvati u samom vrhu, ispred velikih nacija kao Kina, Italija, Britanija, Francuska, Japan,Rusija. ....!!!! Sustina je da novonacije napadno u potrazi za svojim identitetom kandiduju i "mrestenje sarana"...! Hrvati su zastitili i pesmu 'becarac', sinjsku alku ,srpsku igru iz vremena borbe sa Turcima itd... A Srbija cuti, kradu joj kulturu, jezik, teritorije...!

Slavko

06.05.2013. 09:59

@Rusi & Kinezi - Treba znati da naslov teksta nema veze sa stvarnoscu posto su Turci muslimani a Sveti Velikomucenik Georgije jedan od najvecih Pravoslavnih Svetitelja iz 3. veka kojeg medjutim slave i ostale hriscanske konfesije. Stoga izjava da su Srbi proslavu Svetog Georgija preuzeli od Turaka tj. muslimana koji se javljaju tek u kasnijim vekovima zvuci kao totalna glupost. Proslava Svetog Djordja je preuzeta od velike Vizantije. Hvala.

Walter Rado

06.05.2013. 09:09

Turci 'slave' Djurdjevdan! Huh? Zulumcari su ponovo okupirali Beogradski Pasaluk i naveliko islamiziraju Srpsku raju. Dahije (i.e. Srpska vlada) rasparcavaju ono malo sto je od Srbije ostalo. Tradicionalni nemacki saveznici i krvnici Srpskog naroda turci, su povratili ono sto su izgubili u Prvom i Drugom Srpskom Ustanku.

jovan

06.05.2013. 09:53

Tekst je potpuno u redu i Ederlezi je naziv za proslavu Djurdjevdana u upotrebi kod turskih Roma u Makedoniji. Citajte o tome u knjizi putopisa Rebeke Vest "Crno jagnje i sivi soko". U turskoj je takodje veliko postovanje prema Sv Georgiju i njegovom grobu u Lidiji. Kult Sv Georgija se jos u 4 veku siri od Palestine. Zastitnik je drzave Engleske i spanske pokrajine Katalonije.Pesma je makedonskih Roma, koju je Bregovic potpisao kao autor (!) za potrebe kusturicinog filma "Dom za vesanje".

?

06.05.2013. 15:27

@jovan - Kakvi makedonski Romi, pesma je nastala 42 na Djurdjevdan kao sto autor teksta navodi, u krcatim vagonima sa Srbima i Romima koji su kretali iz Sarajeva put Jasenovca.Pre nego sto nesto nazvrljas dobro razmisli, verujem da si samo hteo da ispadnes pametan!Poz

momcilo

06.05.2013. 10:35

Zrtva koju je sv. Djordje podneo za Hrista, cini ga postovanim cak i medju neprijateljima Nacalnika Zivota.

Djuro

06.05.2013. 10:50

E da nije Hrvata nista nebi bilo. I svetog Savu ce da prisvoje. Ali sta ces, ko nema svoje mora se tudjim sluziti, pocevsi od jezika i pisma pa na dalje.....

hriscanstvo i paganstvo

06.05.2013. 12:25

Trebalo bi pojasniti ovim "vernicima", da je to stari slovenski praznik kojim se slavi plodnost i koji se slucajno poklapa datumom sa praznikom koji Srbi nazivaju Djurdjevdan. Romi (a ne znam nijednog Ciganina koji prihvata taj naziv) pod uticajem starih Slovena uobicajili su to praznovanje na jednak nacin kao i muslimani. Ne slave Georgija nego plodnost zemlje, stoke i ljudi.

i tako to

06.05.2013. 18:48

Ta se ovi Srbi ,cim nesto nanjuse, odma' utrapavaju.Nedavno je i "sarma" jelo bila samo srpska hrana koju su posle svi u okolini preuzeli od njih. Djurdjev dan je samo dan , tj.6.maj dan kad se poklapaju vjerovanja slaven, pagan, pravoslavaca , krscana ,roma i ko zna koga sve sa tim danom i nista vise .Slavi se dolazak proljeca ,zivot i nista vise , kakve trice i kucine mi Srbi ,nase nije njihovo, vidi kako smo pametni i tako to.Bolesnici.

i tako to

06.05.2013. 18:50

@Walter Rado, jes vala eno i Delijama su dali i nametnuli ime Delije samo da bi ih kasnije lakse poTurcili.

jovan

06.05.2013. 20:02

Dragi prijatelju "?", ne mogu da shvatim da Romi iz Sarajeva , (ne znam odakle informacija da su bas iz Sarajeva?)koriste izraz Ederlezi koji je imanentan iskljucivo makedonskim Romima, jer je turska rec a ne romska. Dakle, bez namere da ispadnem pametan, pesmu za film je snimio Bregovic u skopskom romskom naselju "Suto Orizari", poznatijem kao "Sutka". Eto, radi pravilnog informisanja.

Leva ruka desni dzep

06.05.2013. 22:55

@Djuro , malo se edzukejshen, haha, videt ces da bez muslimanskih ili Turskih reci Srbi ne bi mogli uopste da se sporazumjevaju .

Walter Rado

07.05.2013. 07:47

@Leva ruka desni dzep - Jadni Djuro... Mislim da si zeleo da kazes 'education' sto se na Srpskom jeziku kaze 'obrazovanje' ili 'skolovanje' . Naravno, od skolovanog coveka kao sto si ti ne moze se ocekivati vise nego sto si uspeo da napises u tvom komentaru.

Logicka logika

07.05.2013. 12:09

Logika je uvek bila na nasoj strani.Dakle kad su nas Turci porobili oni su automatski prihvatili sve nase obicaje i navike.500 godina nije mali period da se neko moze odupreti(tada) nasem znanju , tehnologiji i kulturi.

Немања

06.05.2014. 21:04

@Logicka logika - Нисам сигуран да знаш о чему причаш.Као прво, ми смо преузели доста од Отоманске империје, одећа, речи.Таква одећа се више не носи али неке речи су остале и дан данас.Друго, нисмо били 500 година по Отоманском влашћу.Српска држава је пала 1459. године, а први Српски устанак који са којим почиње независност, (не потпуна) је био 1804. године.То је 345 година.Аман људи научите историју.И не разумем коју смо па то ми технологију имали у средњем веку!?

rale

08.02.2018. 12:19

moje tumacenje za proslavu durdzevdana.to nemoze biti proslava plodnosti,cak mi romi i neznamo zasto ga uopste slavimo.to je bio datum kada su se hajduci okupljali i odlazili u sumi,da bi se lakse sakrivali od turaka,i organizovali bunt i pobunu.poznato je da su otimali od bogatasa i delili sirotinji.paralelni praznik je mitrov dan,kada su se hajduci vracali iz sume,jer tada je vec uveliko lisce opalo i nemoguce je bilo sakrivati se po sumama.mislim da je to verodostojno tumacenje