S Makedoncima i na ludi kamen!

S. BABOVIĆ

22. 12. 2009. u 20:50

 Srpski sociolozi ispitali komšiluk na Balkanu. Dok balkanski političari srdačno šire ruke prema susedima pokazujući im otvorene granice, Bugari, Makedonci i Srbi svoja srca otvaraju shodno komšijskoj naklonosti ili podozrivosti

 DOK balkanski političari srdačno šire ruke prema susedima pokazujući im otvorene granice, Bugari, Makedonci i Srbi svoja srca otvaraju shodno komšijskoj naklonosti ili podozrivosti.
Čak 25 srpskih sociologa, pod okriljem Centra za sociološka istraživanja u Nišu, uz podršku Ministarstva nauke zasukali su rukave i konkretno ispitali šta ovi narodi misle o sebi, komšijama i o manjinama (Romi, Turci, Vlasi, Albanci). Koga bi od ova tri ključna naroda na Balkanu želeo da ima za komšiju, koga za prijatelja, s kim bi se oženio, ko koga neće za zeta ili snaju... delovi su obimnog istraživačkog posla u kome je ispitino 1.750 stanovnika Niša, Skoplja i Plovdiva.
A, rezultati kažu da se među komšijama najviše vole Srbi i Makedonci.
Čak 68,1 odsto ispitanika u Srbiji stalo bi na ludi kamen sa Makedoncima. Za prijatelje bi ih čak 89,6, a 90,3 odsto bi da s njima živi u istoj zemlji. Ni Makedonci nemaju dilemu. Čak 58 odsto ušlo bi u brak sa Srbima.
Čak 77 odsto ispitanih u Skoplju najradije bi se družilo sa Srbima, 68,5 odsto sa Albancima i 56,9 odsto sa Bugarima. A, Makedonci su najtolerantniji i kada su u pitanju Albanci. Čak 28,2 odsto stupilo bi u brak s Albancem/Albankom.
I Bugari bi najradije u brak s Makedoncima: 36,1 odsto i Srbima 26 odsto, a najmanje sa Romima 4,4 odsto i Albancima 7,9. Ni Srbi nisu radi da idu pred oltar sa Albancima. Samo 15,2 ispitanika reklo bi sudbonosno “da” Albancu ili Albanki, ali bi ih 44,9 odsto htelo za prijatelje, a 49,7 odsto za susede.
- Pozitivni odgovori prelaze polovinu kod odnosa koji podrazumevaju manji stepen i intenzitet bliskosti - pokazuju istraživanja Snežane Miljković i Sandre Đorđević.
Tako, recimo, za saradnju na poslu sa Albancima je 55,4 odsto ispitanih Srba, za život u istom gradu njih 58,1 život u istoj državi 59,2 odsto.
- U postkonfliktnoj situaciji sporo se menjaju stereotipi - objašnjava za “Novosti” prof. dr Ljubiša Mitrović, rukovodilac projekta “Međuetnički odnosi, identiteti i kultura mira na Balkanu”.

KO JE KRIV?
NAŽALOST, tek posle “tuče”, svađa i razdvajanja, narodi su se složili oko toga ko je kriv za nastale sukobe na Balkanu u zadnjih 20 godina. Krivce vide pre svega u mešanju stranih sila (80,1 odsto). Nisu zanemarljivi ni interesi političkih elita (76,2 odsto) i nacionalizmi balkanskih naroda 61,6.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije