SRETENJE USTANKA I USTAVA
13. 02. 2004. u 18:29
0
Program centralne proslave jubileja počeće u subotu odavanjem počasti zaslužnim ličnostima u srpskoj istoriji u svim opštinama Srbije u kojima su te ličnosti živele.
Istog dana u Skupštini Beograda biće predstavljen projekat Istorijskog arhiva grada Beograda pod nazivom **Srbija 1804-2004 - Hronologija**, dok će u Paviljonu **Cvijeta Zuzorić** biti otvorena izložba radova likovne kolonije **Sretenje**, u organizaciji Zadužbinskog društva **Prvi srpski ustanak** iz Orašca.
U programu centralne proslave jubileja učestvuje i Reprezentativni orkestar Garde Vojske Srbije i Crne Gore (SCG) koji će prodefilovati beogradskim Trgom Republike ispred Narodnog pozorišta, izvodeći program iz svog repertoara.
Obeležavanje jubileja biće nastavljeno 15. februara, kada se obeležava državni praznik Sretenje, kao spomen na dan kada je u Orašcu 1804. godine podignut Prvi srpski ustanak i dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat prvi Ustav Knjažestva Srbije.
Tim povodom, u Orašcu će od devet do 11 časova biti održana Arhijerejska liturgija i parastos ustanicima, koje će služiti patrijarh srpski Pavle s arhijerejima Srpske pravoslavne crkve.
Spomenik voždu Karađorđu u Orašcu biće otkriven i osveštan istog dana u podne, nakon čega će biti izvedeno muzičko-scensko delo **Skela**, u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda.
BUDŽET
MINISTAR kulture i medija Srbije Branislav Lečić izjavio je da je Vlada Srbije izdvojila 111 miliona dinara za obeležavanje 200. godišnjice Prvog srpskog ustanka i stvaranja moderne srpske države.
- Zbog neusvajanja budžeta Srbije taj iznos je, međutim,smanjen za nekih 30 odsto. Najveći deo namenjen je za centralnu proslavu jubileja 14, 15. i 16. februara u Beogradu i Orašcu, ali je novac namenjen i za sve druge manifestacije koje će se održavati tokom cele 2004. godine - rekao je Lečić
TREBA VIDETI
PRIPALA je čast ovoj vladi da proslavu očisti od ideoloških i političkih natruna - prilika da kažemo kako vidimo Srbiju, njenu prošlost i sadašnjost, spojimo ih sa budućnošću - upućuje u program proslave Milosav Marinović, direktor Odbora za proslavu. - U pripreme i svečanost uključene su zato sve državne institucije, naša crkva, vojska, policija, vlada, najznačajnije ustanove kulture, nauke... Sve opštine u Srbiji, zapravo, cela Srbija, kako i dolikuje ovim danima koje obeležavamo.
Marinović kaže da treba videti sve što je uvršteno u program proslave, kako bi se spoj istorije i željene budućnosti na najbolji način sagledao i osetio, kako bi svi građani Srbije u ovom mozaiku, u čijem je nastajanju učestvovalo hiljadu ljudi, našli svoje mesto.
M. M.
PROTA ZA NEZABORAV
U OKVIRU proslave dva veka Prvog srpskog ustanka, u Ateljeu 212, bard naše scene LJuba Tadić - ponovo će u ponedeljak (16. februara) kazivati **Memoare Prote Mateje Nenadovića**. Ova predstava nekada je rađena u autorskom tandemu Tadić - dr Branivoje Đorđević, a sada je obnovljena uz pomoć reditelja Aleksandra Mandića.
- Mi smo se slučajno **umuvali** u ovu veliku proslavu. Pratio sam novine i primetio da nema Prote, a naša dokumentarna literatura na njemu počiva - kaže LJuba Tadić. - Na proslavi jednog veka govorio je Stojan Novaković, a povodom 150 godina oglasio se Miroslav Krleža... Srećan sam što je Prota ušao u proslavu i ovako skromno, na mala vrata. Predstava je izvedena 1.970 puta, tokom 32 godine njenog postojanja, a s njom smo obišli celu staru Jugoslaviju, SAD, Kanadu. **Memoare** sam kazivao i bratstvu Hilandara.
LJuba Tadić podseća i da je pokojni dr Đorđević bio jedan od vrsnih poznavalaca jezika, u čiju čast je osnovan i fond s njegovim imenom. Nagrade su namenjene mladim glumcima za negovanje lepog jezika i govora. Predstavu je pomogla Skupština grada Beograda, pa će ona biti izvedena u deset gradskih i prigradskih opština.
- Bio sam mlad TV reditelj, a LJuba slavan glumac, kada sam režirao prenos **Memoara** - objašnjava Aleksandar Mandić.- Reč je o klasičnoj predstavi srpskog pozorišta i ja sam pokušao da ostanem veran toj staroj verziji. Planiramo i da je igramo besplatno jer je to antologijski tekst i uzbudljiv teatarski događaj.
Inače, Tadić dodaje da **Memoari Prote Mateje Nenadovića** nisu monodrama već pripovedanje, besede. Podseća i na Sokratovu misao da pisana reč liči na sliku koja nam se čini živa, ali, ako je nešto zapitamo - ona dostojanstveno ćuti:
- Ako ne budemo sačuvali jezik, izgubiće se i narod. Jezik je najvažniji, pa i u našem zanatu sve bi bilo efemerno da nije jezika...
V. STRUGAR
PROGRAM PROSLAVE
SUBOTA, 14. FEBRUAR
12.00
Širom Srbije
Odavanje počasti zaslužnim ličnostima u srpskoj istoriji.
13.00
Skupština grada Beograda
Predstavljanje projekta: Moderna srpska država 1804-2004.
17.30
Paviljon **Cvjeta Zuzorić**
Otvaranje izložbe likovnih radova kolonije **Sretenje**
18.00
Centar za kulturu, Mionica
Predpremijera monodrame **Memoari prote Mateje Nenadovića** u izvođenju LJube Tadića
18.00
Od paviljona **Cvjeta Zuzorić** do **Ruskog cara**
Defile Reprezentativog orkestra Garde Vojske Srbije i Crne Gore
18.30
Narodno pozorište, Trg Republike
Defile Reprezentativnog orkestra Garde Vojske Srbije i Crne Gore
19.00
Narodno pozorište
Premijera filma **Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa** iz 1911, sa posebnim muzičko-scenskim programom **Posvećenici**
20.30
Od zgrade Centralnog doma Vojske SCG Ulicom kralja Milana do zgrade Predsedništva Republike Srbije
Defile Reprezentativnog orkestra Garde Vojske Srbije i Crne Gore
20.30
Beograd
Vatromet u Beogradu
Kalemegdanska terasa, zgrada Centralnog doma Vojske Srbije i Crne Gore
20.50
Gradovi i opštine širom Srbije
Vatromet u gradovima i opštinama koje su u mogućnosti da to organizuju, kao i Sretenjski prijem humanitarnog karaktera
NEDELJA, 15. FEBRUAR
Domaćin svečanosti u Orašcu
NJ. K. V. Aleksandar Karađorđević
8.30
Spomen-škola, Orašac
Otvaranje izložbe **Službeno odelo u Srbiji 19. veka i reljefi značajnih ličnosti ustaničkog perioda**
8.45
Muzej u Orašcu
Stalna postavka izložbe o Prvom srpskom ustanku
9.00-11.00
Orašac
Arhijerejska liturgija i parastos ustanicima
11.10-11.40
Marićevića jaruga, Orašac
Pomen ustanicima. Dodela nagrade **Filip Višnjić**.
Dodela nagrada za dečje stvaralaštvo
12.00-12.30
Orašac
Otkrivanje i osveštavanje spomenika voždu Karađorđu
12.40-13.30
Ispred Spomen-škole, Orašac
**Skela** - muzičko-scensko delo
20.30-22.30
Beograd, Centar **Sava**
Svečani koncert **Evropa u Beogradu**
PONEDELJAK, 16. FEBRUAR
17.00
Atelje 212
Premijera monodrame **Memoari prote Mateje Nenadovića** u izvođenju LJube Tadića, u režiji Aleksandra Mandića i uz muziku Bore Dugića
19.00
Atrijum Narodnog muzeja
Predstavljanje knjiga izdanja Fonda **Prvi srpski ustanak**
19.30
Svečana sala, Kragujevačka gimnazija, Kragujevac
Gostovanje Državne akademske kapele
Sankt Petersburg - Hor **Glinka**
21.00
Dom sindikata
Koncert Duška Gojkovića sa Velikim internacionalnim džez orkestrom
UTORAK, 17. FEBRUAR
Čas istorije u školama širom Srbije
Prvi čas drugog polugođa biće posvećen času istorije i temi 200. godina moderne srpske države
KARAĐORĐE PONOVO MEĐU SRBIMA
- NISAM sklon da verujem u sudbinu, ali to što je prvi srpski igrani film **Karađorđe ili život i delo besmrtnog vožda Karađorđa** izronio iz arhiva baš pred obeležavanje 200. godine moderne srpske države, ne doživljavam kao slučajnost - rekao nam je Radoslav Zelenović, direktor Jugoslovenske kinoteke, pred večerašnju svečanu projekciju filma u beogradskom Narodnom pozorištu.
Naš sagovornik podseća da je film bio u izuzetno lošem stanju i da su u prvoj fazi restauracije otklonjena mehanička oštećenja, a da digitalna obrada tek predstoji. U Narodnom pozorištu, publika će prisustvovati video-projekciji, a u Kinoteci će ići filmska kopija. **Karađorđa** na 35 milimetara videli su juče na nezvaničnoj projekciji i filmski stvaraoci. Većini su potekle suze od uzbuđenja, a profesor Peter Volk ne skrivajući oduševljenje predložio je da najstariji srpski film otvori i ovogodišnji FEST.
**Karađorđe** je snimljen tokom letnje pauze u Narodnom pozorištu 1911. godine, i u njegovoj realizaciji su učestvovala najznačajnija imena nacionalnog tetra: Vukosava Jurković, Dobrica Milutinović, Jevrem Božović, Milorad Petrović, Raja Pavlović, Sava Todorović i Aleksandar Milojević. Režirao ga je Ilija Stanojević, pozorišni glumac, reditelj i pisac, poznatiji kao Čiča Ilija, a producirao ga je ugledni trgovac i ugostitelj Svetozar Botarić. Utrošeno je oko 20.000 dinara, s tim što je veći deo budžeta utrošen na snimanje scene Boja na Mišaru na Banjici, u kojem je učestvovala i vojska. To što film nije sniman samo u enterijeru već se vidi i dosta od ondašnjeg Beograda, je posebna vrednost i priča.
Zelenović napominje da je vrlo važno gledati film sa istorijske distance i sa razumevanjem tadašnje filmske tehnologije i nekadašnjeg načina glume.
- Ovaj film je zaista temelj srpske kinematografije i od neprocenjive je vrednosti, što će se tek pokazati u budućnosti - tvrdi direktor Kinoteke. - Od 88 minuta, koliko je film trajao u izvornoj verziji, sada će gledaoci videti 47. Svaki minut i svaki kadar je priča za sebe ne samo za kinematografiju. Zbog toga ne čudi interesovanje i pozivi koji stižu iz sveta. **Karađorđa** će videti i publika u Bolonji i Beču, ali pre toga kopije filma putuju po našoj zemlji. U narednom periodu film i izložba gostovaće u većini naših gradova, a zatim ćemo se posvetiti i digitalnoj obradi, koja iziskuje mnogo više vremena i novca.
B. NIKOVIĆ