Litvanija nas uporno koči zbog Rusije
31. 07. 2018. u 19:04
Male šanse da do kraja ove godine naša zemlja otvori poglavlje 31 u pregovorima sa EU. Joksimovićeva: Države članice polaze od sopstvenih nacionalnih interesa
Peter Sijarto i Jadranka Joksimović
LITVANIJA je i dalje glavni protivnik toga da Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom otvori poglavlje 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku i, kako sada stoje stvari, njihova kočnica, podignuta prvenstveno zbog odnosa Beograda i Moskve, neće popustiti do kraja ove godine.
Ono što je vrlo neobično, to je da su prošle četiri godine otkako je završen skrining za ovo poglavlje, a iz EU još nema izveštaja o njemu.
PROČITAJTE JOŠ: Han o proširenju EU: Kvalitet pre brzine
O tome treba li očekivati da Srbija do kraja godine otvori poglavlje 31 i zbog čega se tako dugo čeka na skrining izveštaj, ministarka za evrointegracije Jadranka Joksimović kaže, za "Novosti", da je procedura pregovora takva da, ako polovinom tekuće godine znate da nije usvojen izveštaj, onda je jasno da ono teško može da se otvori do kraja godine:
- Poglavlje 31 uobičajeno nije bilo previše zahtevno, ali kako su se međunarodni odnosi zakomplikovali i same države EU morale da se usaglašavaju da bi postigle konsenzus oko nekih pitanja, donekle su izmenjena i očekivanja pojedinih članica prema kandidatima.
Na pitanje da li je Litvanija jedini protivnik unutar EU da Beograd načne i ovo poglavlje, Joksimovićeva objašnjava da pravila EU kažu da je izveštaj sa skrininga za poglavlje 31 predmet zatvorene rasprave u diplomatskom formatu između njenih 28 članica:

- Treba razumeti da u oceni svakog pitanja od značaja za spoljnu i bezbednosnu politiku članice polaze od sopstvenih nacionalnih interesa i da ga konsenzusom podižu na nivo zajedničke politike EU. Od zemlje kandidata očekuje se da usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU postigne postepeno do članstva.
Koordinator radnih grupa za poglavlja 30 i 31 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji i predstavnik ISAC fonda Igor Novaković kaže nam da druge zemlje nisu tako dugo čekale na izveštaj o poglavlju 31 i dodaje da istraživanja pokazuju da procenat usklađenosti spoljne politike Srbije sa EU trenutno opada.
- To se ne odnosi samo na mere koje se tiču Rusije, već i politike prema nesvrstanima, Africi, Kini... Litvanija drži do stava da neko ko želi da uđe u EU već u ovoj fazi u kojoj je Srbija treba da se usklađuje sa merama Unije, a verovatno ima i drugih članica koje dele njeno stanovište. Kao što Srbija ima razloga da sprovodi svoju politiku, tako i Litvanija ima svoju - kaže nam Novaković.
On ukazuje na to da je ova država veoma skeptična prema Rusiji, ali da iza njihove "rampe" mogu da postoje i drugi razlozi, poput toga što Beograd nema ambasadu u Vilnjusu, već ovu zemlju pokriva na nerezidencijalnoj osnovi iz Varšave kao i da nije palo u zaborav što 2012. godine kandidat ove zemlje nije izabran za mesto predsedavajućeg Generalnom skupštinom UN, već je to bio srpski kandidat Vuk Jeremić.
Molbu Vladi Litvanije da ne sputava Srbiju na putu ka EU izneo je proteklog petka u Beogradu šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, posle sastanka sa ministarkom Joksimović, ali je pitanje sa koliko snage Budimpešta, koja je i sama u problematičnim odnosima sa pojedinim članicama EU, može da se založi i izgura ovo pitanje.
PROČITAJTE JOŠ: Dačić: Rusija i SAD podržavaju dijalog, neće biti novih aktera
PROBLEM I VOJNE VEŽBE

LITVANSKI šef diplomatije Antanas Linkevičijus prošlog leta otvoreno je rekao da politika proširivanja EU mora da se preispita na način da se zemaljama koje "dele vrednosti i politiku EU" otvori mogućnost članstva u EU, a ne da to imaju i zemlje koje "vojno vežbaju s Rusijom", a u čemu je Srbija mogla da se prepozna.
DOPRINOS BEZBEDNOSTI U REGIONU
ČINjENICA je da je Srbija jedna od država koje u našem regionu najviše doprinose evropskoj bezbednosti. To smo dokazali prilikom predsedavanja OEBS-u, tokom migrantske krize, u borbi protiv terorizma... Kao država koja nije članica nijednog vojnopolitičkog saveza, imamo obavezu i pravo da vodimo računa o sopstvenoj bezbednosti i sopstvenim nacionalnim interesima. Spoljna politika Srbije je u koordinaciji sa tako definisanom politikom nacionalne bezbednosti, a okvir je svakako proces evropskih integracija - koji je naš spoljnopolitički prioritet - kaže ministarka Joksimović.
Brat
31.07.2018. 19:08
Rusi su nam braca i kraj price, nek orihvate to ili nek zatvore poglavlje
Само нека кочи .Ако треба ремонтоваћемо кочнице о нашем трошку
Litvanija, zar je moguce. A ja mislio da ce biti Hrvatska.
Ko zna zašto je Litvanija u pravu. Koliko ja vidim građani ne zele u EU tako da nam Litvanija i Hrvatska samo čine uslugu.
Hvala lepo nama ne treba EU! Narod zeli referendum o ulasku u EU i NATO...pa kako narod izglasa tako cinite!
Komentari (44)