Radić odgovorio Plenkoviću: Zašto Srbija nije, niti je mogla da bude agresor...

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovo je, u utorak, u Parlamentarnoj skupstini Saveta Evrope, optužio Srbiju za agresiju na Hrvatsku, ali i BiH, Sloveniju, pa i Kosovo, a pravnici smatraju da je, mimo političkih interesa, reč o zloupotrebi tog termina s gledišta međunarodnog prava.

Sa stanovišta međunarodnog prava "agresija" podrazumeva da je jedna međunarodno priznata država izvršila oružanu agresiju prema drugoj međunarodnoj priznatoj državi.

Direktor nevladine organizacije Fond za razvoj demokratije, advokat Milenko Radić, kaže da Srbija nikada nije izvršila agresiju, pogotovo ne, kako ističe, u vreme na koje misli Plenković.

"Srbija nije bila međunadorno priznata sve do 2006. godine, dok nije prestala da postoji Jugoslavija", podsetio je Radić za Tanjug. On je ukazao da je prema Rezoluciji UN iz 1974. godine, "osnov za agresiju međudržavni sukob, jer oružanu agresiju može da izvrši samo međunarodno priznata država protiv druge međunarodno priznate države".

Hrvatska i BIH su 1991. i 1992. godine, podseća Radić, bile međunarodno priznate države i zato je Haški tribunal utvrdio da je Hrvatska odgovorna za agresiju, pa je doneo presudu (u slučaju Prlić i drugi), kojom je konstatovao da je rukovodstvo Hrvatske zajedno sa vojskom izvršilo agresiju na nezavisnu i suverenu državu BIH.

Pročitajte još - Plenković vređao Srbiju

Takva presuda, kako je naveo, predstavlja pravni osnov za građane BiH, pa i za pravna lica, da traže odštetu od Hrvatske.

"Upravo da bi se to zabašurilo i stavilo u stranu, Srbija se stalno proziva i optužuje za agresiju koju nije nikada učinila", naveo je Radić i pozvao srpske vlasti da odgovore na zlonamerne i neosnovane tvrdnje lidera iz regiona.

Pored poslednjeg Plenkovićevog isptupa, suprotno međunarodnom pravu, i Hrvatski sabor je 1. decembra 2017. godine Srbiju optužio da je izvršila agresiju "unutar međunarodno priznatih granica Hrvatske", a prilikom usvajanja Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Pre nešto više od mesec dana, predsednik Predsedništva BIH Bakir Izetbegović je izjavio da u BiH nije bilo građanskog rata, već da se radilo o agresiji Srbije, a sto su, kako tvrdi, nedvosmisleno potvrdile relevantne rezolucije Ujedinjenih nacija i presude međunarodnih sudova.

Što se tiče Kosova i Metohije, ono je deo srpske teritorije, pa Srbija agresiju nikako nije mogla da izvrši sama protiv sebe, zaključuje Radić.