Sukob u EU oko datuma za Balkan
05. 02. 2018. u 09:01
Članice Unije iznele niz primedaba na strategiju proširenja koja će danas biti predstavljena u Strazburu. Protiv davanja rokova Nemačka, Holandija i Belgija. Austrija i Italija traže brži ritam
TVRDO jezgro EU, okupljeno oko Holandije i Belgije, uz podršku Nemačke, traži da se iz nove Strategije proširenja na Zapadni Balkan, čiji će nacrt danas biti predstavljen u Strazburu, izbace okvirni datumi, poput onog koji predviđa zatvaranje svih poglavlja do 2023. i prijem do 2025. za Srbiju i Crnu Goru - saznaju "Novosti".
Te članice Unije dostavile su Evropskoj komisiji ovu primedbu na tekst dokumenta, uz objašnjenje "da ne treba davati nesigurna obećanja o prijemu novih država, koji isključivo treba da zavisi od ritma ispunjenja reformi".
S druge strane, grupa zemalja, predvođena Austrijom i Italijom, tražila je još brži ritam.
Naime, 12 država članica EU dostavile su krajem januara predlog da se u Strategiju "ugradi" stavka da lideri zapadnobalkanske šestorke (Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, BiH i Kosovo) učestvuju na godišnjim samitima EU i pre nego što se priključe Uniji. Zahtev su potpisale Austrija, Češka, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Litvanija, Letonija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka.
Pročitajte još - FINALNI TEKST STRATEGIJE O PROŠIRENjU: Obavezujući sporazum nije "oročen" na 2019. godinu; Priština može u EU
Prema predlogu tih država, traži se i da ministri sa Zapadnog Balkana učestvuju na sastancima EU koji se tiču zaštite životne sredine, zdravstva, saobraćaja i spoljne politike, kao i da se ukinu troškovi rominga za građane zemalja iz regiona.
Prethodno se Španija, u pismu EK, oštro usprotivila bilo kakvim naznakama državnosti u pominjanju Kosova na njegovom evropskom putu.
Navodno, u poslednjoj verziji strategije izbačena je i 2019. godina kao okvir za uspostavljanje sveobuhvatne normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Umesto tog roka, stoji formulacija "da bi dve strane trebalo što pre da zaključe pravno obavezujući sporazum".
Prema našim informacijama, svoje zahteve na tekst Strategije imale su i Švedska i Finska, koje su insistirale na oštrijem rečniku u delovima dokumenta koji se odnose na vladavinu prava.
Očigledno duboka razmimoilaženja među članicama EU kada je reč o uslovima i brzini proširenja mogla bi da kulminiraju u narednim nedeljama i mesecima, kada će se voditi konsultacije na svim nivoima na predlog nacrta strategije.
Pročitajte još - Brnabić: Srbija ne mora da prizna Kosovo da bi ušla u EU (VIDEO)
Jer, ovaj dokument, kad danas bude zvanično predstavljen, tek treba da prođe niz EU instanci - od Evropskog parlamenta do "sita" šefova država i vlada u Evropskom savetu.
Naši diplomatski izvori u Briselu tvrde da će se ključna diskusija voditi u Sofiji, 17. maja, na Samitu EU - Zapadni Balkan, kako bi konačne zaključke vrh Unije usvojio krajem juna. Tek tada, smernice iz Strategije proširenja postaće zvanična politika EU.

BERLIN POVLAČI RUČNU
NEMAČKA vlada je u ponedeljak, uoči predstavljanja Strategije proširenja, umanjila očekivanja brzog pristupanja zemalja Zapadnog Balkana:
- Jasno je da ovi kandidati moraju da sprovedu još čitav niz reformi. Tako nečeg poput automatskog ulaska u EU po prethodno definisanom datumu neće biti - bio je jasan portparol nemačke vlade Štefan Zajbert.
On je naglasio kako je pred kandidatima još mnogo posla i da se, pre svega, pre ulaska u EU moraju rešiti bilateralni sporovi.
STIŽU JUNKER, MOGERINIJEVA, TUSK I HAN
ODMAH po objavljivanju nacrta Strategije o proširenju, u Beograd će u sredu uveče stići evropski komesar za proširenje Johanes Han, a kako saznajemo, u narednim nedeljama planirane su i zvanične posete ključnih ljudi EU. Prema našim informacijama, region će obići predsednici Evropskog saveta i Evropske komisije, Donald Tusk i Žan-Klod Junker, kao i evropska šefica diplomatije Federika Mogerini.
Brisel očekuje da se dijalog između Beograda i Prištine nastavi ubrzo posle predstavljanja nove strategije za proširenje, i to će biti jedna od glavnih tema koje će čelnici EU nametnuti u razgovorima prilikom posete Beogradu. U sedištu Evropske komisije naglašavaju da su u stalnom kontaktu sa obe strane, ali da datum sledećeg okupljanja nije utvrđen. U našem pregovaračkom timu nam je rečeno da naša strana insistira da se za sto sedne tek kad bude došlo do napretka u istrazu o ubistvu Olivera Ivanovića.