Brisel maše slabim prutom
28. 03. 2014. u 09:52
Ima li Evropa mehanizme da kazni našu zemlju koja odbija da uvede sankcije Moskvi? Zaključak Evropske unije o merama protiv Rusije nije obavezujući čak ni za države članice
EVROPSKA unija nema mnogo mehanizama da Srbiju pritera u ćorsokak u slučaju krimske krize i da je natera da sledi briselsku politiku i uvede sankcije Rusiji.
To su za „Novosti“ ocenili izvori iz Brisela, zvaničnici Beograda i stručnjaci iz diplomatskih krugova, posle otkrića našeg lista da zapadne sile žestoko pritiskaju Aleksandra Vučića da i naša država kazni Moskvu.
S obzirom na to da zaključak Evropskog saveta o merama koje treba sprovesti prema Kremlju nisu obavezujućeg karaktera ni za države članice, već samo poziv da se sledi dogovorena spoljnopolitička pozicija - ni za Beograd nije imperativ da se ovim stavovima pridruži i deklarativno ih podrži.
Prema našim informacijama iz diplomatskih izvora, najveća posledica za Beograd zbog „neposlušnosti“ je usporavanje pregovaračkog procesa.
S druge strane, strategija srpskog državnog vrha je da maksimalno pojača diplomatsku ofanzivu i u svim ključnim svetskim centrima objašnjava specifičnost pozicije Srbije i razloge za njen izbalansiran stav po ovom pitanju.
Tanja Miščević, šef srpskog pregovaračkog tima sa EU, objasnila je da Brisel u spoljnoj politici nema jedinstven i obavezujući stav:
- Samim tim ne može ni da ga nameće, kao u nekim drugim politikama.
Bivši ambasador Srbije u Berlinu Ivo Visković smatra da je mudro to što se Srbija sad ne izjašnjava:
- Srbija u odnosima sa Rusijom ima velike političke i ekonomske interese. Postavlja se i pitanje da li bi promena našeg stava prema Rusiji prouzrokovala reakciju Kremlja, koja bi za Srbiju bila i te kako pogubna.
Milan Pajević, bivši direktor vladine Kancelarije za EU, poručuje da Srbija treba da balansira dokle god je to moguće:
- Važno je da to balansiranje ne ugrozi naše vitalne interese kada su u pitanju reforme i kretanje ka EU.
Henri Bone, direktor Fondacije Konrad Adenauer, kaže da, u svetlu ukrajinske krize, i u EU i u Nemačkoj vlada razumevanje prema „teškom položaju“ Srbije, koja ima tradicionalne veze s Moskvom.
KAD BI TITO USTAO
Nekadašnji ambasador u Parizu Predrag Simić upozorava da je za Srbiju najgore da se nađe „između evropskog čekića i ruskog nakovnja“.
- Novoj vladi biće potrebno mnogo veštine i političkog pragmatizma. Najbolje bi bilo kada bi Tito ustao iz groba i naučio političare kako da balansiraju između Vašingtona, Brisela i Moskve.
Logicar
28.03.2014. 10:11
Najcesca metoda prikupljanja podatka o stavu EU je da podelis na dva a oslonise na objektivno.
mozemo da zauzmemo isti stav kao sto sada ima nemacka. nismo za sankcije a problem resiti politickim metodama. ako im to ne valja neka objasne merkelovoj da nije u pravu.
@sasa - саса,они никада не објашњавају,него је по њима довољно то што они кажу и ми само треба да климамо главама као коњи са зобницом!И да случајно не доводимо у питање одлуке "великих мозгова"!
"Mi imamo obavezu da nastojimo da se uskladimo sa ovim stavovima, ali nikako uz nekakvu posebnu vrstu obaveze,..." - Nije šija nego vrat.
Eto ti tvoje EU i njenog istinskog "demokratskog" lica/
Komentari (28)