Osnovci, kroz igru Majnkraft, kreiraju grad budućnosti

S. BULATOVIĆ

28. 10. 2019. u 11:30

Srpski opštinari od švedskih kolega učili kako da uključe građane u odlučivanje o projektima

Основци, кроз игру Мајнкрафт, креирају град будућности

Edvard Anderson i Jelena Drenjanin Foto Privatna arhiva

DA bi osmislili budući dom za 15.000 porodica, nadležni u švedskom gradiću Harida u pomoć su pozvali i osnovce. Učenike su zamolili da kroz igricu "majnkraft" kreiraju grad u kom bi živeli. Upravo će oni za dvadesetak godina, kada naselje bude završeno, verovatno biti kupci tih kvadrata. I gradovi i opštine u Srbiji više od godinu dana imaju obavezu da u odlučivanje o trošenju budžeta uključe i građane, ali želje sugrađana ne stižu baš tako lako do lokalnih samouprava.

Da bi videli kako da zainteresuju sugrađane da daju svoj glas, ali i da dobiju ideje kako da dođu do što više grupa, predstavnici 26 gradova i opština iz Srbije posetili su švedske kolege. Studijsko putovanje deo je programa "Reforma poreza na imovinu", koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju.



Pitanjima školstva u stokholmskom naselju Hudinge bavi se Jelena Drenjanin, poreklom iz Srbije.

- Građani su uključeni u odlučivanje. Kad dobijemo njihovo mišljenje, gledamo da li je to moguće uvažiti - objašnjava Jelena Drenjanin. - Ako nisu zadovoljni, građani se žale sudu i projekti zato nekad kasne. Pitamo sve, pa i decu. Mi imamo i obdanište koje radi 24 sata, sedam dana u nedelji, jer to treba ljudima. Hteli smo nedavno da zidamo novu zgradu opštine, ali kad su ljudi čuli da će biti blizu parka, pobunili su se. Sada tražimo novu lokaciju.

DELI SE ODGOVORNOST ZAKON u Srbiji nalaže da građni moraju da se uključe u odlučivanje o tome kako će se trošiti sredstva prikupljena od poreza na imovinu, ali nije propisano kako to lokalne samouprave i da urade. - Niko ne proverava kvalitet javne rasprave i koliko je građana dalo glas za budžet - objašnjava Branislav Milić, savetnik na programu podrške reformi poreza na imovinu. - Imamo lokalne samouprave koje različitim tempom idu kroz taj proces. Mi smo im ponudili da vide da to nije nemoguć zadatak. Radi se i o političkoj hrabrosti da građane pitamo i da imamo hrabrost da ih saslušamo. Tako se deli odgovornost sa građanima, jer su odluke zajedničke.

Švedski opštinari, da bi čuli mišljenje glasača, odlaze u tržne centre, udruženja, crkve, pa i na skijaške staze. Većina gradova i opština u Srbiji žali se da žitelji nisu zainteresovani da se uključe u odlučivanje o budžetu. U Užicu ih pozivaju partnerskim projektom "Udružimo se". Odvojeno je pet miliona dinara za uređenje javnih površina koje građani izaberu. Dobili su 20 predloga, a 16 će verovatno finansirati.

- Najveći izazov je kako doći do mišljenja građana i da im predstavimo objektivnu sliku - objašnjava Nemanja Nešić, pomoćnik gradonačelnika Užica. - U osnovi tog problema je nedostatak poverenja. Ipak, poslušali smo građane po pitanju proširenja gradskog groblja. Veliki broj njih se usprotivio i posle razgovora i sastanaka odustali smo od ideje.

ZAŠTO SLUŠAJU

- NEKOLIKO je razloga zašto uprave slušaju građane, ali je presudna namera da javna sredstva budu utrošena na odgovarajući način - objašnjava Edvard Anderson, stručnjak za uključivanje građana u odlučivanje. - Imate mnogo javnih službenika koji imaju dobre namere, iskreno rade na nekom projektu za koji veruju da je potreban, ali na kraju to niko ne koristi.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije