Male centrale nisu problem

E. V. N.

14. 11. 2018. u 22:06

Da li je Srbiji potrebna energija iz obnovljivih izvora?(2) Miloš Banjac: Ako se grade po zakonu, nema štete

Мале централе нису проблем

Mini-hidroelektrana

SRBIJA je na dobrom putu kada su obnovljivi izvori energije u pitanju. Do kraja ove godine očekuje se da na mrežu bude priključeno oko 200 megavata novih elektrana na obnovljive izvore energije. Od toga, najviše čiste energije će doći iz vetroparkova. Trenutno je na mrežu priključeno oko 60 megavata malih hidroelektrana sa statusom povlašćenog proizvođača i oko 15 megavata biogasnih postrojenja.

To ističe Miloš Banjac, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, zadužen za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Do kraja sledeće godine, očekuje se da će na mrežu biti priključeno još oko 200 megavata novih elektrana na „zelenu energiju“, a 2020. godine ukupno ćemo imati snagu od oko 600 megavata električne energije iz novih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.

- Kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, bićemo vrlo blizu cilju za 2020. godinu, na koji smo se obavezali prema Energetskoj zajednici - kaže Banjac. - Najviše čiste električne energije dobićemo iz energije vetra. Kod toplotne energije računamo na veoma važan projekat koji radimo sa nemačkom KFW razvojnom bankom. U okviru tog projekta, vrednog 27 miliona evra, u 10 jedinica lokane samouprave kotlovi na mazut ili ugalj biće zamenjeni kotlovima na biomasu. To je projekat koji ćemo raditi naredne tri godine.

Proizvodnju "zelene energije", međutim, ove godine prate mnogi problemi i protesti oko izgradnje malih hidroelektrana na Staroj planini. Žitelji tamošnjih sela oštro negoduju protiv investitora MHE jer ističu da će one uništiti prirodu.

- Izgradnja malih hidroelektrana uređena je Zakonom o vodama, Zakonom o zaštiti životne sredine, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakonom o nacionalnim parkovima, Zakonom o planiranju i izgradnji koji određuje opšta pravila, ne samo za izgradnju objekata, nego i planska dokumenta iz oblasti prostornog planiranja i Zakonom o energetici. Ako se grade u skladu sa zakonom, male hidroelektrane nisu štetne po prirodnu sredinu, već naprotiv doprinose njenom očuvanju - kaže Banjac. - Čitava Evropa je „preplavljena“ malim hidroelektranama. Najrazvijenije evropske zemlje, na koje se ugleda Republika Srbija, nisu se odrekle svog hidro potencijala. Austrija, koja je slična po veličini u poređenju sa Republikom Srbijom, izgradila je 14.116 MW hidroelektrana. Švajcarska, čija površina je manja od Republike Srbije, samo u 2017. godini izgradila je 265 MW malih hidroelektrana od ukupno izgrađenih 16.657 MW hidroelektrana. Podaci za druge evropske zemlje su još impresivniji: Norveška ima 31.837 MW, Turska 26.681 MW, Francuska 25.517 MW, Italija 21.884 MW itd. Očigledno je da su evropske zemlje maksimalno iskoristile svoje potencijale za izgradnju malih hidroelektrana.

Podsetio bih da su i mnoga prelepa jezera, za koje sada optužuju EPS da ih svojim radom narušava, nastala upravo kao posledica izgradnje hidroelektrana. Tako su nastali i Uvac i Vlasinska jezera i Perućac, jezero pored Malog Zvornika i mnoga druga.

Banjac naglašava da Ministarstvo rudarstva i energetike izdaje samo energetske dozvole za izgradnju MHE i dozvola je samo jedna u nizu dozvola koje su potrebne investitorima za dobijanje građevinske dozvole za izgradnju mini hidroelektrana. Za dobijanje energetske dozvole investitori najpre treba da pribave lokacijske uslove ili informaciju o lokaciji, mišljenje operatora sistema za priključenje, vodne uslove, kao i da izrade idejni projekat sa Studijom opravdanosti ili generalni projekat sa prethodnom Studijom opravdanosti. Tehničku dokumentaciju moraju da overe licencirani projektanti. U procedurama za izgradnju MHE uključene su jedinice lokane samouprave, Ministarstvo za građevinarstvo i saobraćaj, Srbijavode, Zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i druge institucije.

- Postoji nekoliko nivoa zaštite gde se ne sme graditi ili postoje ograničenja za izgradnju kada je potrebno pribaviti posebne dozvole i ispuniti dodatne uslove - ističe Banjac. - U Nacionalnim parkovima i u zoni zaštite je zabranjena izgradnja hidroelektrana. Zatim, u drugoj zoni zaštite, mogući su radovi pod posebnim uslovima, a takođe i u trećoj zoni zaštite. Ministarstvo rudarstva i energetike ne određuje uslove pod kojima se neka elektrana može graditi u drugoj i trećoj zoni zaštite ili ne. Primena ovih propisa u nadležnosti je Ministarstva zaštite životne sredine.


PAD CENA

ZELENA električna energija svuda u Evropi je i dalje skuplja od električne energije proizvedene iz konvencionalnih izvora. Zbog toga, da bi ti projekti bili isplativi, proizvođači zelene električne energije dobijaju povlašćene cene za tako proizvedenu energiju. Sistem podsticanja OIE u Evropi, tačnije Nemačkoj, uveden je još davne 1992. godine.

- Kako su sve subvencije vremenski limitirane, ovi prvi ugovori su nakon deset, petnaest godina prestali da važe, investiciona ulaganja su se isplatila, a elektrane na OIE su i dalje nastavile da proizvode električnu energiju. Tako je na tržištu počela da se pojavljuje i jeftina električna energija proizvedena iz OIE - kaže Banjac. Elektrane na OIE pod tim okolnostima, počele su da konkurišu proizvodnji električne energije na fosilna goriva, jer su operativni troškovi kod elektrana koje koriste OIE znatno manji (vetar i sunce su besplatni).

SUTRA: Ministar Trivan - Proverićemo sva postrojenja





Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (14)

Moka

15.11.2018. 01:29

A pri tome samo traze takse i takse, a ti gradi i ulazi pare pa poklanjaj struju drzavi. Samo budale bi to uradile , pale ljude da im otmu i ono malo sto imaju.

Miodrag

15.11.2018. 04:18

Korektno je konstatovano da izgradnjom mini hidroelektrana ne treba da bude narusena prirodna ravnoteza. Podizanje minihidroelektrana treba i intenzivirati. Da ih je na slivu Kolubare bilo katastrofa koja je poplavom zadesila Obrenovac bi bila znacajno manja ili je uopste nebi bilo. Pored toga akumulacijama se voda cuva i za susni period i moze se koristiti i za zalivanja a ne samo za proizvodnju elektricne energije

SMOKI

15.11.2018. 07:41

ZASTO Srbija ne koristi jedinstvene resurse u SVETU. Imamo fantasticne i efikasne inovatore.Ljudi nam nude neverovatna resenja za proizvodnju EL.energije, a drzava cuti.ZASTO? Ne treba propustiti sansu da mi za debele pare prodajemo energiju. Ostavimo ljubomoru i sujetu na stranu.Dajmo priliku pametnim i sposobnim pojedincima. To je mnogo pametnije nego se zaludjivati tupavim RIJALITIMA.

Milan-Uroš

15.11.2018. 08:36

STOP mini hidroelektranama! Preorjentacija na vetro- parkove. STOP lobistima i obmanjivačima. MHE su šteta za biodiverzitet !

Akumulaciona jezera

18.11.2018. 01:28

@Milan-Uroš - Treba praviti brane oko 20 m i akumulaciona jezer koristiti za proizvodnju struje, turizam, navodnjavanje,ribarstvo,.....

Toma

15.11.2018. 08:37

Niko nije protiv normalnih hidroelektrana, ovaj lik pokušava da brani neodbranjivo, tj. mafiju. Ne želimo da nam reke nestanu u cevima i betonu a da mafiji plaćamo deset puta skuplje kilovate!

Сандра

15.11.2018. 09:01

Да, направили сте хидроелектране и ријеке , али ријеке и даље теку ( Дрина, Власина, Лим...), а шта је са потоцима и малим ријекама у цијевима? Срам вас било, господине Бањац!

Djole

15.11.2018. 09:14

Ključni dio je "ako se grade u skladu sa zakonom o zaštiti prirode".... Već zamišljam dilemu poluobrazovanog vođe gradilišta kada shvati da će se otpada jefinije riješiti ako ga pusti niz rječicu nego da plati odvoz i odlaganje.... I eto pomora ribe....

Vlado

15.11.2018. 09:23

E moj Banjac! Vidi se da o biodiverziteteu i ekosistemu riječnih vodotoka ne znaš ništa! Gdje su riblje staze koje ne postoje? A kad i postoje onda ne funkcionišu? A kad ne funkcionišu onda ekol. inspektor ništa ne preduzima. Gdje su uništena staništa za naše dvije najugroženije ribe-lipljena i mladicu? Zašto pravite štetu koju nećete moći da sanirate? Miješaš akumulaciona jezera i derivacione elektrane! Pa i u toj "miloj" Evropi struja dobijena na način MHE se više ne smatra zelenom energijom.

CVeki

15.11.2018. 10:39

G.Banjac,o čemu vi to pričate,bilo bi lepo da objasnite ovom našem narodu ko je "kumovao"odluci da se od potrošača el.energije naplaćuje tzv "Naknada za povlašćene proizvođače el.energije"???Mi plaćamp el.energiju i savršeno me ne interesuje iz kojih je izvora,zbog čega mi po

tuzzfi

15.11.2018. 12:50

МХЕ су итекакав проблем. У великом броју случајева се речице стављају у цеви и заобилазе села. Шта да раде сељаци? Да пумпају воду назад? И питање је колика је корист од МХЕ. Према неким подацима укупно учешће у систему је максимум 2%. А озбиљни економисти тврде да крађе у ЕПС достижу 15-17%. Нека власти спрече крађу и никакве нам МХЕ не требају.

Љубиша мр Вуковић

16.11.2018. 01:43

Sedam zakona uredjuje oblast vezanu za male hidroelektrane. Da nije to 'malo' zakona u 'digitalnom dobu'? Savrseno sam udaljen od ove oblasti, samo primecujem.

g

16.11.2018. 12:33

laze cim zine, naravno da su problem, niko ih u svetu vise ne pravi, prave se samo po kolonijama

KORISNA i LEPA JEZERA

18.11.2018. 01:24

Treba praviti brane SREDNjE veličine, tako da Srbija dobije 100 novih jezera na kojima se pored proizvodnje struje, može razvijati turizam, uzgoj ribe,.......