Koliko košta prirodno dobro

S. BULATOVIĆ

05. 01. 2018. u 19:02

Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara

Колико кошта природно добро

MEĐUNARODNI monetarni fond je insistirao da ga usvojimo do kraja 2017. godine. Vladu još nije prošao, ali Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, konačno je ugledao svetlost dana. Cilj zakona je da na jednom mestu popiše i propiše šta se sve smatra javnim dobrom i kako se njegovo korišćenje naplaćuje. Na spisku su poznati troškovi, dosad raštrkani na najmanje 13 zakona i još toliko podzakonskih akata.

Naknada za korišćenje svih vrsta uglja i uljnih škriljaca određena je na tri odsto prihoda. Za korišćenje nafte i gasa ide - sedam odsto prihoda. Topionice treba da plaćaju pet odsto prihoda za korišćenje metaličnih sirovina.

- Potreba da se naknade za korišćenje javnih dobara urede jednim zakonom proizilazi i iz činjenice da naknade koje se plaćaju za neposredno korišćenje određenog javnog dobra po svojoj prirodi predstavljaju neporeske prihode - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija. - Neophodno je uspostaviti jasna pravila u sistemu javnih prihoda. Time se daje doprinos pravnoj sigurnosti i ujedno obezbeđuje transparentnost u vođenju fiskalne politike.

JAVNA POVRŠINA KORIŠĆENjE javne površine u poslovne i druge svrhe trebalo bi da košta 180 dinara dnevno, po kvadratu. Od plaćanja naknade izuzeto je zauzeće radi prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i domaće radinosti.

U zakon je uključena i naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta koja je već propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ovim zakonom predloženo je da osnovica za utvrđivanje naknade bude jednaka osnovici za porez na imovinu za to zemljište u prethodnoj godini. A visina naknade se utvrđuje na 50 odsto osnovice.

Propisuje se i naknada u slučaju promene namene šuma. Predlaže se smanjenje visine naknade sa desetostruke na petostruku vrednost osnovice. U slučaju da se šuma prenamenuje zbog izgradnje objekata koji su proglašeni aktom Vlade kao objekti od nacionalnog značaja, predlaže se visina trostruke vrednosti osnovice.

U zakon je uvrštena i naknada za korišćenje prirodnog lekovitog faktora - termalne i mineralne vode i lekovitog blata. Predlaže se iznos od 50 dinara po kubiku. Zakonom o banjama propisano je da korisnik prirodnog lekovitog faktora u banji plaća naknadu za njegovo korišćenje, ali visina navedene naknade nije utvrđena na osnovu tog zakona.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Zoran Kg

05.01.2018. 19:46

Za mineralne vode koje su prodate strancima niko ne placa nista.Sta je to 50 dinara po kubiku, za min.vodu kubik bi realno trebalo da kosta bar kao kubik pijace vode u gradu.