Utrostručena dinarska štednja u Srbiji od 2012. godine
26. 10. 2017. u 23:07
Dinarska štednja građana Srbije iznosila je na kraju septembra ove godine 49,3 milijarde dinara (oko 413 miliona evra)
Thinkstock
Ovi podaci jasno ukazuju na poverenje stanovništva u domaći bankarski sistem, navodi se u saopštenju NBS, objavljenom povodom Svetskog dana štednje koji se tradicionalno obeležava poslednjeg dana oktobra.
Više kamatne stope na dinarsku u odnosu na deviznu štednju (na koju su kamatne stope bliske nuli), niska i stabilna inflacija, postignuta i očuvana relativna stabilnost dinara prema evru u proteklih pet godina, kao i činejnica da se prihod na dinarsku štednju ne oporezuje za razliku od prihoda na štednju u devizama, koji se oporezuje po stopi od 15 odsto, govore u prilog većoj isplativosti štednje u domaćoj valuti, ističu iz NBS.
PROČITAJTE JOŠ - ŠTEDNjA GRAĐANA: Svake godine u banke “legne” pola milijarde evra
Analiza isplativosti dinarske u odnosu na deviznu štednju oročenu na godinu dana uz pretpostavku zanavljanja štednog uloga uvećanog za kamatu (i umanjenog za porez kod devizne štednje), ukazuje da je u poslednjih sedam godina bilo isplativije štedeti u dinarima.
Primera radi, štediša koji je septembra 2010. godine položio 100.000 dinara na dinarsku štednju i svake godine obnavljao ugovor, dobio bi u septembru 2017. godine oko 35.000 dinara (ili skoro 300 evra) više u odnosu na štedišu koji bi u istom periodu i uz iste pretpostavke položio 100.000 dinara u evrima na deviznu štednju, objašnjavaju iz centralne banke.
PROČITAJTE JOŠ - Pohvale Srbiji od MMF za reforme
Da je dinarska štednja isplativija od devizne štednje pokazuje i analiza isplativosti štednje u poslednjih godinu dana.
Štediša koji je u septembru 2016. godine položio 100.000 dinara na dinarsku štednju, dobio bi u septembru ove godine gotovo 6.000 dinara više (ili oko 50 evra više) u odnosu na štedišu koji je u istom periodu i uz iste pretpostavke položio 100.000 dinara u evrima na deviznu štednju.
"Depoziti fizičkih lica predstavljaju značajan izvor finansiranja banaka i doprinose stabilnosti finansijskog sistema. Sa stanovišta građana, štednja predstavlja najsigurniji način očuvanja vrednosti novca i omogućava buduću potrošnju. Zbog toga je od posebnog značaja stvaranje okruženja koje će podsticati njeno prikupljanje i kontinuirani rast", poručuju iz NBS.
PROČITAJTE JOŠ - "NEDELjA ŠTEDNjE": Od kamate nema zarade