Pečat za osmorku
22. 05. 2017. u 14:24
Predstavljeno prvih osam proizvoda koji su dobili oznaku "Srpski kvalitet". Nacionalni znak nose "Karneksove", "Topoline" i prerađevine iz "Zlatiboraca"
Glavni motiv za pokretanje oznake je povećanje konkurentnostiFoto Tanja Valić
OZNAKU "Srpski kvalitet" dobilo je osam proizvoda tri domaća proizvođača. Narednih nedelja na rafovima radnji uobičajena pakovanja određenih mesnih prerađevina biće "ukrašena" novim pečatom. "Srpski kvalitet" garantuje da su namirnice proizvedene od isključivo domaće sirovine i da nude više u odnosu na konkurenciju.
Nacionalni znak kvaliteta od danas nose "Karneksova" "domaća mesnata slanina", "selekšn pašteta sa komadićima mesa", "selekšn pašteta sa dimljenom slaninom" i "domaća sarma", "Topolin" "ljuti kulen" i "izletnička salama", kao i "Zlatiborac" "kraljevska salama" i "pileća delikates salama".
- Glavni motiv za pokretanje oznake su povećanje konkurentnosti i kvalitet naših proizvoda - istako je juče Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede. - Ova oznaka treba da doprinese tome i da potrošač bude siguran u ono što stoji na deklaraciji, da je proizvod izuzetnog kvaliteta i da je sirovina proizvedena u Srbiji. Akcija je savršen primer javno-privatnog partnerstva između proizvođača i države, gde imamo potpuno nezavisnu kontrolu kvaliteta. Nadam se da su prvih osam proizvoda koji su ušli u sistem, samo inicijalna kapisla, a ovaj sistem će se i dalje razvijati.
Ideja uvođenja nacionalne oznake kvaliteta nastala je u okviru projekta "Unapređenje bezbednosti i kvaliteta proizvoda u sektoru prerade mesa", koje finansiraju Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i FAO. Iza nje stoji Ministarstvo poljoprivrede, na čiji je predlog krajem prošle godine usvojena i uredba koja precizira ko i kako može da ponese ovaj žig. Procedura traje od dva do tri meseca, a Ministarstvo poljoprivrede refundira polovinu troškova sertifikacije. Oznaka važi godinu dana, a u međuvremenu inspekcije mogu da proveravaju da li se dostignuti nivo poštuje.
- Znak šalje poruku potrošačima, a oni su zanitersovani da kupuju robu premijum kvaliteta - istakao je Emanuel Hidier iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija. - U Srbiji je proces uvođenja oznake kvaliteta tekao odlično. U Francuskoj su od ideje do loga "Label Ruž" prošle čitave dve decenije. Sada taj žig nosi 400 proizvoda vrednih 1,5 milijardi dinara.
SLEDI MED
U PROCES sretifikovanja su najpre ušli prerađivači mesa, ali Uredba ne brani nijednom proizvodu da pokuša da se domogne oznake. Prema interesovanju, reklo bi se da će proizvođači meda sledeći ući u ovaj proces. Oznaka kvaliteta, objašnjavaju upućeni, bila bi značajna i proizvođačima tucane paprike, jer je to sirovina koja se dosta i uvozi. Potrošačima bi značilo da mogu da izdvoje kvalitet u moru ponude.