Pirati nude originale

Milomir Kragović

18. 02. 2017. u 16:45

Premnogo je falsifikata na rafovima uglednih šoping-molova. Podaci pokazuju da piratska roba učestvuje sa 2,5 odsto u svetskoj trgovini i da ti "originali" donose 460 milijardi dolara

Пирати нуде оригинале

MEČKA Gordana izneverila je, na Sretenje, mnogobrojne novinare i foto-reportere, jer nije ni izašla iz pećine beogradskog zoološkog vrta. Tako je pouzdana meteorološkinja, bar po mnogobrojnim verovanjima, i na taj način poručila da će zima potrajati još šest nedelja. Izašli su Gordanini drugari - dva mrka medveda, ali oni se, bar do sada, nisu potvrdili kao ozbiljni prognostičari.

Direktorka Etnografskog instituta SANU, prof. dr Dragana Radojičić, u svojoj intrigantnoj knjizi "Dijalozi za trpezom" argumentovano je razotkrila brojne srpske zablude. Sarma i gibanica su egipatskog porekla, burek dolazi od Turaka, a slatko su prvi izmislili Kinezi. I ćevapi potiču iz orijentalne kuhinje, i pečenje rakije je počelo kad su ovim prostorima vladali Turci.

Ugledna naučnica pokazuje da su slavni Nemanjići, pod uticajem moćne Vizantije, u srednjem veku jeli ponajviše kavijar od dunavske morune i pečenje začinjeno belim lukom. Netipična srpska trpeza.

Nemilosrdna je utakmica na evropskom i svetskom tržištu, najgore prolaze male zemlje, jer vrlo teško uspevaju da zaštite svoje brendove. Međunarodnu oznaku kvaliteta, po Lisabonskom sporazumu, imaju samo tri naša proizvoda: homoljski sir, karlovačko vino "bermet" i leskovački domaći ajvar.

Do tog važnog žiga koji pokazuje kvalitet i poreklo ne stižu drugi naši proizvodi, jer je konkurencija često veoma nelojalna i monopolistička. Ni čuvena srpska šljivovica, ni sremski kulen, zlatarski sir, rtanjski čaj, užička pršuta i slanina, futoški sveži i kiseli kupus, ni drugi brendovi nikako da se probiju, jer je tržišno sito više nego gusto.

Premnogo je falsifikata na rafovima uglednih šoping-molova. Podaci pokazuju da piratska roba učestvuje sa 2,5 odsto u svetskoj trgovini i da ti "originali" donose 460 milijardi dolara.

I dalje je previše sive ekonomije, ona se samo u Evropi kreće u okviru 2,1 bilion evra. Zbog ove zastrašujuće činjenice, opravdan je rezon da i fiskalni računi podstiču razvoj zdrave ekonomije. Bar znamo da je plaćen porez.

Raznorazni šverceri zgrću milijarde, falsifikate papreno plaćamo, ubeđeni da je tačno ono što piše na raznobojnim etiketama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije