Pirati nude originale
18. 02. 2017. u 16:45
Premnogo je falsifikata na rafovima uglednih šoping-molova. Podaci pokazuju da piratska roba učestvuje sa 2,5 odsto u svetskoj trgovini i da ti "originali" donose 460 milijardi dolara
MEČKA Gordana izneverila je, na Sretenje, mnogobrojne novinare i foto-reportere, jer nije ni izašla iz pećine beogradskog zoološkog vrta. Tako je pouzdana meteorološkinja, bar po mnogobrojnim verovanjima, i na taj način poručila da će zima potrajati još šest nedelja. Izašli su Gordanini drugari - dva mrka medveda, ali oni se, bar do sada, nisu potvrdili kao ozbiljni prognostičari.
Direktorka Etnografskog instituta SANU, prof. dr Dragana Radojičić, u svojoj intrigantnoj knjizi "Dijalozi za trpezom" argumentovano je razotkrila brojne srpske zablude. Sarma i gibanica su egipatskog porekla, burek dolazi od Turaka, a slatko su prvi izmislili Kinezi. I ćevapi potiču iz orijentalne kuhinje, i pečenje rakije je počelo kad su ovim prostorima vladali Turci.
Ugledna naučnica pokazuje da su slavni Nemanjići, pod uticajem moćne Vizantije, u srednjem veku jeli ponajviše kavijar od dunavske morune i pečenje začinjeno belim lukom. Netipična srpska trpeza.
Nemilosrdna je utakmica na evropskom i svetskom tržištu, najgore prolaze male zemlje, jer vrlo teško uspevaju da zaštite svoje brendove. Međunarodnu oznaku kvaliteta, po Lisabonskom sporazumu, imaju samo tri naša proizvoda: homoljski sir, karlovačko vino "bermet" i leskovački domaći ajvar.
Do tog važnog žiga koji pokazuje kvalitet i poreklo ne stižu drugi naši proizvodi, jer je konkurencija često veoma nelojalna i monopolistička. Ni čuvena srpska šljivovica, ni sremski kulen, zlatarski sir, rtanjski čaj, užička pršuta i slanina, futoški sveži i kiseli kupus, ni drugi brendovi nikako da se probiju, jer je tržišno sito više nego gusto.
Premnogo je falsifikata na rafovima uglednih šoping-molova. Podaci pokazuju da piratska roba učestvuje sa 2,5 odsto u svetskoj trgovini i da ti "originali" donose 460 milijardi dolara.
I dalje je previše sive ekonomije, ona se samo u Evropi kreće u okviru 2,1 bilion evra. Zbog ove zastrašujuće činjenice, opravdan je rezon da i fiskalni računi podstiču razvoj zdrave ekonomije. Bar znamo da je plaćen porez.
Raznorazni šverceri zgrću milijarde, falsifikate papreno plaćamo, ubeđeni da je tačno ono što piše na raznobojnim etiketama.