Fabrike na otpadu
19. 08. 2016. u 15:12
u prvoj deceniji ovog veka srpska dijaspora poslala je osiromašenim rođacima 43 milijarde evra. To je dva i po puta više nego stranih investicija
Milomir Kragović, književnik i novinar
RAKOVIČKA industrijska zona, nekada "zlatna žica" privrednog uspona, više ne postoji. Nestale su glasovite fabrike "Rekord", "21. maj" i IMR koje su krajem osamdesetih zapošljavale više od dvadeset hiljada radnika. Nestale su i fabrike i radnici.
U Šapcu je ostao žal za "Zorkom" koja je obrisana, u Subotici više nema značajne fabrike mesa "29. novembar". Istu sudbinu doživela je i Mašinska industrija u Nišu.
Za Leskovac se nekad govorilo da je "srpski Mančester", jer je desetak hiljada tekstilaca proizvodilo štof za ceo svet. Kraljevačka Fabrika vagona, umesto da proizvodi, otišla je u sećanje.
Gradovi su bili prepoznatljivi po svojim uspešnim fabrikama. Onda su došle pogubne devedesete, pa dvehiljadita, i industrija je ubrzano seljena na otpad, jer se razvijala teza da je usluga "kraljica" privrednog razvoja. A, zapravo, sankcije, tajkunska privatizacija, haotični ekonomski koncept doveli su do toga da se značajni stubovi privrednog koračanja pretvore u ruševine.
Evo ilustracije: od 2001. godine do danas samo je tri i po milijarde evra privatizacionih prihoda ušlo u državnu kasu. Ko je svesno obezvredio tolike industrijske gigante i kupio ih za beznačajne pare? Od privredne rasprodaje najviše su imali koristi kontroverzni biznismeni, domaći i strani, koji su više kupovali zemljište nego pogone. I ko je odgovarao zbog ove višedecenijske pljačke? Poneki beznačajni likovi, dok glavni krivci jeftino pazare i dalje.
Prema podacima Svetske banke, u prvoj deceniji ovog veka srpska dijaspora poslala je osiromašenim rođacima 43 milijarde evra. To je dva i po puta više nego stranih investicija.
Posle devet velikih seoba, a prva je počela 1690. godine, svaki drugi Srbin našao se van svoje zemlje. Preko četiri miliona Srba - iako su izvan sopstvene domovine, iako ne postoji ozbiljan državni koncept saradnje i povezivanja - čuvaju srpski standard. Da nije tih silnih milijardi evra koje šalju, stanovništvo bi bilo još siromašnije.
Dokle će milioni Srba živeti od socijalne bratske pomoći?
Milomir Kragović, književnik i novinar
Radmilo
19.08.2016. 15:33
Autor je u pravu kada tvrdi da nema napretka bez industrije.Gde su nam radnici a i oni sto rade bedno su placeni.Ne mogu svi da trguju i da kraduckaju.Ovaj tekst pokrece sustinska pitanja.Da nema dijaspore bilo bi mnogo vise socijalnih slucajeva
Kada ce da odgovaraju veliki lopovi? Upravo oni koji su pojeli velike srpske fabrike i banke.
Tacno,praviti fabrike ali daleko od grada.A ne da nam ugrozavaju zdravlje kao livnica u Rakovici,koju treba hitno zatvoriti.Zdravlje ljudi je na prvo mesto
Komentari (2)