RTB „Bor” duguje pivarima i duvandžijama
03. 06. 2016. u 21:05
Plan reorganizacije RTB "Bor" otkrio neobična dugovanja nekadašnjeg privrednog giganta. Duvanska industrija "Niš" potražuje 452 miliona. "Srpskom kralju bakra" - Milanu Popoviću "kratki" za 318 miliona
UKUPNI dugovi Rudarsko-topiočarskog basena (RTB) "Bor", zaključno sa 31. martom ove godine iznose više od 157 milijardi dinara, odnosno gotovo 1,3 milijarde evra. Kako vrednost potraživanja nekoliko puta nadmašuje kapital RTB, ova kompanija je Privrednom sudu u Zaječaru predala Unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR) kroz stečajni postupak, koji za cilj ima rešavanje dugova najvećeg srpskog proizvođača bakra i zlata.
Ovo se, između ostalog, navodi u UPPR koji je RTB predao Privrednom sudu u Zaječaru, u koji su "Novosti" imale uvid.
Po navodima iz UPPR, predviđa se da se najveći deo obaveza prema domaćim firmama, od kojih su najveći poverioci RTB Fond za razvoj, Agencija za osiguranje depozita, banke u stečaju, EPS i JP "Železnice Srbije" bude konvertovan u kapital novog preduzeća, koje će nastati spajanjem matičnog i tri zavisna preduzeća iz sastava "Bora". Na taj način, RTB bi od društvene firme trebalo da postane društvo sa ograničenom odgovornošću, u vlasništvu države.
Među poveriocima RTB se nalaze i zaječarska "Pivara" sa 27 miliona dinara, Duvanska industrija "Niš", koja potražuje čak 452 miliona dinara, firma "Red metal", domaćeg biznismena Milana Popovića, kojoj "Bor" duguje 318 miliona dinara, ali i šabački koncern "Farmakom", čiji je vlasnik kontroverzni Miroslav Bogićević, koji od najvećeg domaćeg proizvođača bakra i zlata potražuje skoro 30 miliona dinara...
Među inostranim poveriocima, najveći je kanadska EDC banka koja je sa 150 miliona evra kreditirala izgradnju nove topionice, grčki koncern "Mitilineos", koji od RTB traži 17 miliona dolara i četiri hiljade tona bakra, londonska Standard banka sa gotovo 50 miliona dolara potraživanja...
Od komerijalnih poverilaca, izuzimajući kanadsku EDC banku koja ima državnu garanciju, UPPR se traži otpis 90 odsto duga. Ostatak bi, nakon grejs perioda od 12 meseci, morao da bude isplaćen u roku od sedam godina.
UPPR je predvideo i raspisivanje tendera za izbor profesionalnog menadžmenta, koji bi trebalo da bude objavljen u drugoj polovini godine. Takođe, predviđeno je i da od sadašnjih blizu pet hiljada radnika, na svojim radnim mestima ostane njih 3.500 uz ogradu da "postoji mogućnost dodatne korekcije broja zaposlenih".
Planom je predviđena i mogućnost izdvajanja rudnika bakra "Cerovo", iz sastava RTB, u jedinstveno pravno lice, uz obavezu da se "koncentrat bakra iz tog rudnika po tržišnim uslovima prerađuje u novoj topionici". Nije jasno da li za aktiviranje tog rudnika, za šta je, po preliminarnim procenama potrebno investirati oko 280 miliona dolara, već postoje zainteresovani ulagači. Slična mogućnost ostavljena je i za Rudnik bakra "Majdanpek", u koji bi potencijalni strateški partner trebalo da investira 34 miliona dolara.
Po UPPR, RTB ima rezerve rude koje garantuju da se odavde može dobiti još gotovo pet miliona tona bakra, 190 tona zlata i čak 1.400 tona srebra, koliko je dobijeno i tokom proteklih 110 godina rudarenja na ovim prostorima. To bi garantovalo profitabilno poslovanje borske kompanije, za koju se u planu reorganizacije navodi da je najveći deo dugova nastao tokom devedesetih godina prošlog veka, u vreme hiperinflacije, zbog fiksnog deviznog kursa, ali i zbog uslova poslovanja do 2004. kada je cena bakra iznosila svega 1.500 dolara po toni.
"RTB Bor"
04.06.2016. 09:12
Do Nove Godine slušali smo hvalospeva I rekordne rezultate iz usta Spaskovskog, a onda okreće se list I onda se veličaju gubici i niska cena bakra. I gubici su rekordni iznad 1,3 milijarde evra, nekoliko puta nadmašuje kapital RTB Bor. UPPR ne predviđa da za generalni direktor ostane bez ograničenja mandata, kao Broz predsednik SFRJ. Izgleda i nova vlada neće moći bez istrajnim Spaskovskim u hvalospevima. Dobro je što ima slušaoca i uvažavaoca njegovog lika i (ne)dela u delu vlade.
U vreme sankcija i nerealnog kursa deviza RTB Bor je prodavao devize po šticovanom kursu da bi došao do dinarskih sredstava. U to su bili uključeni: Duvanska industrija Niš, Pivara Zaječar, Galenika pa čak i neke kockarnice. I tako oni nama uplate dinare mi njima ne prenesemo devize i tako je ostao taj dug duvandžijama i pivarama. I umesto da ostvare zaradu na šticovanom kursu oni nisu zaradili ništa jer devize nisu ni dobili.Međutim, puno takvih transakcija je i bilo zatvoreno.
Komentari (1)