Dragan Đurđanović: Možemo i mi kao Singapur i Koreja

S. BULATOVIĆ

01. 06. 2016. u 19:23

Profesor Univerziteta u Teksasu Dragan Đurđanović o novoj industrijskoj strategiji i mogućnostima razvoja Srbije: Šansa u mikroelektronici, medicinskoj tehnologiji gde su sve zemlje na početku

Драган Ђурђановић: Можемо и ми као Сингапур и Кореја

Dragan Đurđanović

SINGAPUR je nekada bio ribarsko mesto, sa bruto domaćim proizvodom pet puta manjim nego što je srpski sada. Danas je Singapur bogatiji od SAD, a za deceniju bi trebalo da pretekne i Švajcarsku. Koreja je bila u još goroj situaciji od nas. I svi su uradili isto - krenuli su u nove industrije. Nisu se trudili da reindustrijalizuju zemlju.

Ovako Dragan Đurđanovć, vanredni profesor Univerziteta u Teksasu, vidi mogući pravac nove industrijske strategije Srbije. Jedan je od učesnika Tehnološkog samita, međunarodne konferencije koja je juče otvorena na Mašinskom fakultetu. On i još nekoliko desetina najuglednijih profesora iz Srbije i sveta pokušaće da predlože viziju industrijskog razvoja naše zemlje.

* Gde je šansa Srbije? Šta da razvijamo?

- Lično verujem da uvek treba gledati nove tehnologije. Koreja je imala mnogo goru situaciju od nas, ali su se podigli. Iz njihovog primera možemo da naučimo. Svi su uradili isto. Krenuli su u novo.

* Šta je danas nova industrija?

- Definitvno mikroelektronska industrija. Druga stvar je medicinska tehnologija, ali i analiza tih podataka. U tim novim stvarima smo svi na nuli. Niko ne zna. Ali je za nas bitno da shvatimo da je svaki novi početak nova šansa.

* Da li treba obnoviti 17 nekadašnjih giganata, čija je državna zaštita prestala?

- Nisam siguran šta je najbolje rešenje. Tu već Vlada donosi odluku. Naše je da kažemo šta je novo. O tome mora da se diskutuje. Možda je najbolje pomalo od svega. Te kompanije imaju ljudski kapital. Neke mašine još mogu da se koriste, ne treba ih preorati.

* U četvrtoj smo industrijskoj revoluciji. Kako će svet izgledati posle nje?

- Ovo je više evoluciona nego revoluciona promena. Inteligencija sve više znači. Informacija sve više znači, a gvožđe sve manje. Nova vrednost se dodaje kroz inteligenciju, umrežavanje i servise koji omogućavaju da sve to radi. To je četvrta industrijska revolucija. Vaša klima zna da se vaša kola približavaju i uključuje se.

* Koliko će ljudi ona ostaviti bez posla?

- Biće novih poslova. I ljudi u 19. veku su mislili kako više neće moći da čuvaju konje. Prave se novi poslovi. Zanimanja će biti drugačija i obrazovanje će morati da bude drugačije.

* Koliko Srbija zaostaje?

- Ne previše. Zaostajemo u tome kako pravimo gvožđe, ali u servisima smo ispred mnogih. Imamo dobro obrazovanje i dalje. Beogradski univerzitet je jedini u okolini koji je na Šangajskoj listi.


VAŽNE SU MALE FIRME

* KO su nosioci nove industrije? Velika ili mala preduzeća?

- Po mom mišljenju, možda sam subjektivan, jer sam uglavnom u Americi, meni se sviđa model startap kompanija. Sve kreće od malih firmi, od ljudi. Imamo strašne ljude. Jedna naša kompanija je razvila sistem pametnih električnih instalacija. U Americi bi zaradili pet milijardi dolara. A ovde su to prodali Francuzima i sada nam oni uvode taj sistem. Nemci više vole velike kompanije. Pitanje je ko bolje radi.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Tadijakadija

02.06.2016. 10:54

Јужна Кореја није кренула у нове индустрије, а да претходно није извршила реформу школства и факултета."Нема пара без образовања , ни образовања без пара." - народна пословица једног од скандинавских народа.