Hoće li firme kupovati struju iz Norveške?

M. L. JANKOVIĆ

16. 05. 2016. u 14:45

Veliki potrošači električne energije će otvorenom trgovinom konačno znati koliko koštaju kilovati. Sa trgovcima će moći da sklapaju dugorečne ugovore i tako obaraju cenu

Хоће ли фирме куповати струју из Норвешке?

SRPSKA berza električne energije, koja je otvorena u februaru, trebalo bi dugoročno da smanji cenu kilovata na otvorenom tržištu. Za razliku od domaćinstava, koja kupuju struju od EPS po jedinstvenoj ceni, privreda sklapa pojedinačne ugovore sa prodavcima. Uz pomoć ove berze, firme bi posredno mogle da saznaju i kolika je cena na veleprodajnom tržištu, pa da tako sklapaju i povoljnije dugoročne ugovore sa trgovcima.

Pokretanje berze struje "Sepeks" još je jedan od instrumenata kojim se pospešuje otvaranje tržišta električne energije i sprečava monopol u kupovini kilovata.

- Integrisanje i spajanje tržišta električne energije u celoj Evropi podrazumeva činjenicu da se električna energija možete kupiti u Norveškoj, a potrošiti u Srbiji - objašnjava Dejan Stojčevski, tehnički direktor "Sepeksa".

- Postojanjem berze više ne može da se dogodi da krajnji kupci ostanu bez energije, uz činjenicu da će im biti poznata jedinstvena satna cena električne energije na veleprodajnom tržištu.

U našem regionu, najveću likvidnost ima mađarska berza "Hupks" kojoj je trebalo nekoliko godina da dostigne trenutne vrednosti. "Sepeks", nakon dva meseca rada, pokazuje odlične rezultate imajući uzimajući u obzir broj učesnika.

ŠIRENjE U REGIONU NA evropskom nivou postoje već uspostavljene berze koje su počele proces spajanja tržišta, od kojih se izdvajaju dve grupacije. Jednu čine zemlje Zapadne Evrope, a drugu zemlje Skandinavije. Srbija koja ima plan da se do kraja 2017. spoji sa berzama Centralne Evrope koju čine Mađarska, Rumunija, Slovačka i Češka i tako obezbedi jedinstvenu cenu za ovaj deo Starog kontinenta. Pod znakom pitanja su i zemlje u regionu koje još nemaju berzu - BiH, Crna Gora, Makedonija i Albanija. Nihova budućnost je ili da uspostave sopstvene berze ili da se pridruže postojećim, što će se znati u bliskoj budućnosti.

Trenutno, na našoj berzi trguje sedam učesnika, među kojima je i EPS, ali se u narednom periodu očekuje između 10 i 15 novih učesnika među kojima su i velike svetske energetske firme iz Evrope i okruženja.

- Srbija je svojim geografskim položajem i implementiranim rešenjem definitivno lider u regionu kada je u pitanju električna energija - dodaje Stojčevski.

- Do jula ćemo imati 12 učesnika na berzi, a do kraja godine će ih biti minimalno 20. Svi oni doprineće obezbeđivanju likvidnosti berze.

Na berzi se ne trguje za celokupne potrebe potrošnje, već za količine kojima će se izbalansirati kratkoročne potrebe. To u praksi znači da će oko deset odsto potreba privrede biti istrgovano na berzi. Ipak, to će posredno doprineti da firme znaju kolika je odokativna cena električne energije.

- Neće berza odmah formirati jednu cenu, ali će uticati na bilateralne ugovore koje preduzeća sklapaju za kupovinu struje na godišnjem nivou - misli Slobodan Ružić iz "Energdži sejving grupe".

- Tako neće moći da se dogodi da firme sklope ugovore sa previsokom cenom, ako vide da je vrednost kilovata dosta niža na berzi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije