Opštine koče legalizaciju
14. 01. 2016. u 07:10
Pojedini gradovi kasne sa postupkom ozakonjenja iako je zakon usvojen još u novembru. Među prvima legalizovana kuća u naselju Resnik. Ove godine biće popisani svi nelegalni objekti
Tiosav Petrović je ozakonio kuću 12 godina od predaje zahteva Foto A. Stanković
MNOGE lokalne samouprave još nisu započele postupak ozakonjenja, iako je zakon za uvođenje u red "divlje" gradnje usvojen još krajem novembra. Ministarstvo građevine je, kako "Novosti" saznaju, u decembru sprovelo kontrolu i utvrdilo da Dimitrovgrad, Kovačica, Pirot, Priboj, Požarevac, Svilajnac, Srbobran, Sremski Karlovci, Ćićevac i Šabac još nisu ni krenuli u ovaj proces.
Malo bolji od njih, sa tek prelaznom ocenom su Bor, Pećinci, Užice, Čajetina i Vranjačka Banja. Posao, zasada, dobro rade Beograd, Jagodina, Aranđelovac, Novi Sad, Smederevska Palanka, Novi Pazar, Trstenik i Negotin. Resorno ministarstvo će, kako saznajemo, narednih dana ponovo sprovesti nenajavljene kontrole po gradovima i opštinama.
- Lokalne samouprave bi trebalo da budu ažurnije nego u prethodnih mesec dana, jer neke nisu ni počele postupak ozakonjenja - izjavila je u sredu Zorana Mihajlović, ministar građevine, infrastrukture i saobraćaja.
- Trebalo bi da tokom ove godine budu popisani svi nelegalni objekti.
Mihajlovićeva je istakla da država vodi ceo proces i da ne zavisi od volje onog ko je gradio da li hoće ili neće da ozakoni svoj objekat.
- Mislim da ćemo uspeti u tom procesu, jer ne vidim zašto bi neko rizikovao svoju lepu kuću ili garažu, ako može da je ozakoni brzo i jeftino - rekla je Mihajlovićeva, prilikom posete porodici Petrović, koja je prva u beogradskoj opštini Rakovica dobila rešenje o ozakonjenju. - One koji nisu predavali zahteve, u svim opštinama će popisati inspektori i nakon toga će izdati rešenje o rušenju. Dakle, hteli ne hteli, oni će biti prinuđeni ili da odmah krenu u proces ozakonjenja ili će njihov objekat biti srušen.
Tiosav Petrović i njegova supruga Jovanka su još pre 12 godina predali zahtev za legalizaciju. Za njima su ostale godine truda i nerviranja, jer su im službenici od opštine do gradskih sekretarijata uvek tražili još neki papir.
- Želeo sam da sinu i ćerki ostavim čiste papire - priča Petrović.
- Za 160 kvadrata je pre pet godina trebalo da platim oko 6.500 evra, a sada sam to završio za 50.000 dinara. Godinama sam obijao pragove državnih ustanova. U međuvremenu se menjalo osoblje, stizali su novi propisi, a meni je uvek još nešto nedostajalo da legalizujem kuću od 360 kvadrata.
2 gr. mozga
14.01.2016. 20:05
E ovako izgleda uvođenje rede od strane aktuelne vlasti. "Uvođenje reda" sporno je iz najmanje dva razloga i to: prvo šta ćemo sa onim poštenim građanima koji su plaćali sve dažbine i još uvek otplaćuju kredite uzete za tu svrhu, kakva se poruka šalje "radi nezakonito, možda će nekad neko to da ozakoni"; drugo ko će da nadoknadi gubitak lokalnim samoupravama za neplaćene dažbine, po zakonu taj novac je bio planiran za investicije i sl. Da li je ovo obrazac i za druge nezakonite radnje.
@2 gr. mozga - samouprave nisu izgubile nikakav novac jer ga i nema u narodu i nbi ga nikad ni naplatile jer su preterale ucenama.Ovi koji su platili i po neki dinar to je zato sto su ga imali.I u ovom postupku o ozakonjenju vidimo da ogroman broj nije uplatio taksu za ozakonjenje jer nema odakle i ceka prvu priliku da to uradi.Moj komsija je pred novu godinu kupio tv i kad sam hteo juce da kupim takav isti receno mi je da nema po toj ceni vec da je sada pedeset posto skuplji, sta sada da ja radim.
@2 gr. mozga - Nije u pitanju neki dinar već 100 puta veća svota. Dažbine za gradnju koštaju nekoliko hiljada eura. Ovaim zakonom se uvodi nepravda. Zamislite da dvojica komšija prave kuću jeden legalno drugi nelegalno i sad onaj što je pravio legalno ima kredit od 6000 eura kojim otplaćuje plaćene dažbine , a ovaj drugi sve to zato što je nepošten dobije za 100 eura i to uz pomoć države. E sad zamislite da ste vi onaj prvi komšija.
@2 gr. mozga - moj komsija stalno prica: dokolica je cudo;sta sve tu moze da padne na pamet i da se smisli i izmisli
ЛАГАЛИЗАЦИЈА. Мислим негде по 5 или 6 пут. Идемо даље.
Komentari (5)