Firme čiste papreno

Z. R. - S. B.

04. 01. 2016. u 17:21

Opštine, uprkos zakonu, privrednicima naplaćuju bar duplo skuplje komunalije u odnosu na građane. Propisi ih već četiri godine obavezuju da izjednače cene

Фирме чисте папрено

ZA javna komunalna preduzeća zakon je, izgleda, samo "mrtvo slovo na papiru". Već četiri godine propisi obavezuju lokalne komunalce i njihove osnivače, gradove i opštine, da jednako naplaćuju usluge građanima i privredi. Zakon o komunalnim delatnostima čeka nove izmene i dopune, a u praksi nisu zaživele ni prethodne..

U Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture kažu da rade na mehanizmu koji će naterati gradove i opštine da se drže zakona.

- Planira se proširenje nadležnosti republičkih inspektora, kao i način utvrđivanja ovih nepravilnosti i način otklanjanja, ukoliko budu uočene - kažu u Ministarstvu.

Dok država ne razradi mehanizme, firme plaćaju od četiri do čak sedam puta skuplje iznošenje smeća. Voda im je skuplja od 150 do 200 odsto, kanalizacija i do 400 odsto, a parking prostor od 50 do 170 odsto.

- Mi smo radili proletos istraživanje i uspeli smo da otkrijemo svega četiri lokalne samouprave koje su izjednačile cene usluga - objašnjava Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku. - Analizirali smo 95 opština i gradova u kojima je najviše registrovanih preduzeća. Nismo se znači bavili sa njih još 55, tako da je moguće da su nam neke promakle. Analizirali smo sve njihove odluke o cenama komunalanih usluga godinama unazad. Istina je da ubedljiva većina ne poštuje zakon.

KOME ĆE BITI JEFTINIJE, A KOME SKUPLjE? U GRADOVIMA i opštinama gde trenutno voda, grejanje ili iznošenje smeća vlasnike firmi koštaju duplo skuplje, nego građane, posle ujednačavanja, iznosi na računima bi bili prepolovljeni - kaže Krnjeta. - Dakle, privredi bi bilo duplo jeftinije, a građanima skuplje za oko 22 odsto. Jer, taj novac mora nekako da se nadoknadi. Zato je to osetljiva materija i nije lako te tarife izjednačiti. Ova pojava je nasleđena iz devedesetih godina, kada se usluge nisu mogle naplatiti od stanovništva, pa se to prelivalo na račun preduzeća.

Lazar Krnjeta iz Poslovnog udruženja komunalnih delatnosti KOMDEL, kaže da privreda u većini opština plaća komunalne usluge bar duplo skuplje, a u nekima je taj odnos jedan prema pet.

- Ovakvu praksu treba napuštati, jer predstavlja neosnovano dodatno opterećenje privrede - smatra Krnjeta.

- Razlika u ceni bi imala smisla jedino ukoliko određena firma i koristi neke specifične usluge, zbog svoje delatnosti. Inače je to besmisleno. To nije teško sprovesti i ne može preko noći.

Krnjeta napominje da je i trenutno važećim zakonom predviđeno da se cene izjednače, ali da nije postojala sankcija za one koji to ne urade. Zato se gradovi i opštine nisu ni trudili da isprave tu nepravdu.

- Razlika je što je sada u prelaznim odredbama zakona tačno propisano vreme kada će lokalne samouprave morati da dostave resornom ministarstvu podatke kakvo je stanje stvari na terenu - objašnjava naš sagovornik.

- Posle toga će imati rok od godinu ili dve da naprave plan i da konačno ujednače cene.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Saša Nikolić

05.01.2016. 23:55

Iznošenje smeća naplaćuju po površini objekta (kao porez na imovinu), a ne prema količini iznešenog smeća. U tom grmu leži zec. Proizvodni i magacinski objekti zbog svoje namene imaju mnogo veću površinu od stambenih objekata, ali kvadrati ne prave smeće već ljudi. Naplaćivati smeće prema broju članova domaćinstva, a privredi prema količini iznešenog smeća. Privredi treba definisati zapreminu kanti za đubre na koje će da se plaća đubrarina. Obračun prema kvadratima je legalizovana korupcija.