Kusur na štetu kupaca

D. Marinković

24. 11. 2015. u 09:33

Cene koje su na rafovima istaknute u parama zaokružuju se na kasi, a ceh plaćaju potrošači. Ako dnevno u prodavnicama "nestane" po pet para, godišnje to je 90 miliona dinara

Кусур на штету купаца

SVAKE godine trgovci u našoj zemlji zbog apoena manjih od dinara "zarade" minimum 90 miliona dinara. Svaki potrošač u radnji, naime, dnevno "izgubi" pet para. Na mesečnom nivo to je tek 1,5 dinara, a za 12 meseci to je ceh od 18 dinara. Iznos po potrošaču je više nego skroman, ali u Srbiji je oko pet miliona potrošača.

Kada bi se računali svi punoletni građani, na kusur bi moglo i da se dodatno zaradi, 23 miliona.

U Srbiji ne postoji novčana jedinica ni u papiru, ni u kovanici manja od jednog dinara, ali kod nas i dalje cene izražavaju u - parama! To posebno koriste trgovinske kuće, kako bi kupce privukli simbolično nižom cenom robe. Cene koje nisu zaokružene na rafovima, zaokružuju se na kasi, a ceh plaćaju potrošači.

Većina potrošača se ne obazire previše na sitne iznose, jer je dinar obezvređen, ali trgovcima bi to moglo da donose ne tako beznačajan profit. Centralna banka Srbije davno je prestala sa kovanjem apoena sitnijih od jednog dinara, ali cene većine artikala izražene su sa dve decimale, pa je nemoguće platiti račun "u paru" i dobiti kusur za nešto što, recimo, košta 90 dinara i 56 para.

Stručnjaci smatraju da ne treba zaokruživati cene u postojećim okolnostima, pošto su apoeni od 50 i manje para izbačeni iz upotrebe pre osam godina. Ekonomista Danilo Šuković za "Novosti" kaže da cene treba isticati u postojećim važećim apoenima kako bi se izbegla sumnja da se zaokruživanje vrši na bilo čiju štetu.

- Mislim da cene treba iskazivati samo u onim vrednostima za koje postoje apoeni koji su u upotrebi - naglašava Šuković. - Tim pre, jer se u našem slučaju radi o malim vrednostima, pa nema nikakve potrebe za bilo kakvo zaokruživanje.

U teoriji je moguće da trgovac nivelisanjem i izgubi, jer je preporuka Narodne banke da se iznosi do 50 para zaokružuju na manji, a oni od 51 do 99 para na veći iznos. Ipak, iskustva kupaca pokazuju da se to ređe dešava.

- Loše je propisano da za elektronsko plaćanje važe pare, a za gotovinsko plaćanje se obavezno zaokružuje cena na dinar - kaže ekonomista Milan Kovačević. - Zaokruženje preko 50 para je na viši, a ispod 50 para na niži iznos, u cele dinare. Dakle od 1,51 dinar dalje zaokružuje se na dva dinara, a do 1,49 dinara na dinar, što je korektno. Nažalost, nije kod svih tako programirano u računaru. Tako da ima i zakidanja da se 50 para uvek zaokružuje na viši iznos, čime je u velikim brojevima zakinut kupac-dužnik, a korist ima prodavac. Bilo bi najbolje ukinuti pare za koje Narodna banka nema osnova da zadržava jer nema kovanice ni novčanice u parama.


VIŠI I NIŽI IZNOS

NARODNA banka Srbije je još 2007. godine povukla iz opticaja i poslednji apoen manji od jednog dinara. Prema odluci NBS, ako se račun završava iznosom od jedne do 50 para, zaokruživanje se vrši na nižu vrednost, a ako se završava iznosom od 51 do 99 para, račun treba zaokružiti na viši iznos.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

bljak

24.11.2015. 11:11

ovo se dogadja zato sto nasi ljudi ne reaguju! Svuda u svetu, gde je standard znatno veci, kupci ne dozvoljavaju "igranje" na njihovu stetu! Nas narod se stidi za trazi kusur od 1. dinara!!! Na bilo kakvu namernu nepravilnost ili bezobrazluk ja se obratim mejlom doticnoj kompaniji! Kada bi to uradilo 10% ostecenih kupaca , verujte, bilo bi promena! Ljudi...reagujte!

Маја М.

24.11.2015. 16:47

@st - Нису глупости. На тај, на први поглед ситан новац, није плаћен ПДВ држави.

Bonaprta3

24.11.2015. 15:42

Pre godinu dana sam ministarstvu trgovine postavio ovo pitanje i ukazao na podvalu trgovaca u kojoj drzava gubi oko 200000 evra poreza PDV a. Neko je izracunao da je ukupna cifra oko 750.000 evra koji se "izgubi kroz 1 paru, koja nepostoji kao sredstvo placanja. Znaci jos 15% poreza na dobit odlije se iz drzavne kase u dzepove trgovaca. Da zavrsim odgovor minisarstva NBS vodi monetarnu politiku, a cene su u skladu sa trzisnom privredom. Brale demokratija je samo drpaj nepitaj cija je, para.

Decenijama

24.11.2015. 15:44

....zivim u predivnoj Australiji, i nikada mi se nije desilo, da me trgovci zakinu makar i za jedan - jedini cent, ako ne racunam, da se cena od $ 21.99 , ne zaokruzi na $ 22 dolara, jer ne postoji manja novcanica (apoen), od 5 centi! Sa druge strane, nikada nigde nisam doziveo, da trgovac, u bilo kojoj prodavnici, i u bilo kojem delu Australije, nije imao sitnis da mi vrati! Nikada, nikada!!!

Kole

24.11.2015. 15:48

E da samo znate koliko imam sibica kuci od kusura. Mogao bi most napraviti. Kad mi fali 5 dinara za hleb nece da kaze donesi sledeci put, al zato meni uvali sibicu koja kosta 2 dinara za 5 dinara jer kao nerma sitno da vrati. U normalnim drzavama vrate do zadnjeg centa. Sto kod nas ne vrate do zadnjeg dinara. Ma navikli nas da smo bogati i da ostavljamo u proseku 5 dinara svaki dan. Jos ispadne da me sramota kad hocu da mi vrati MOJIH 5 dinara.