Nemci kupuju od srpskih firmi
23. 11. 2015. u 13:53
U Nemačkoj pokrenuta inicijativa za pronalaženje dobavljača iz našeg regiona. Konkretne razgovore imalo 28 kompanija iz Srbije
MEĐU 100 kompanija Zapadnog Balkana sa kojima bi rado sarađivale firme iz Nemačke, našlo se i 28 preduzeća iz Srbije. Među njima su "Grah Automotiv" iz Batočine, "Meteh" iz Smedereva i "Perform" iz Požege. Nemački kupci dosad su potpisali četiri ugovora sa balkanskim proizvođačima. Ovo su prvi rezultati nemačke inicijative za pronalaženje dobaljvača u državama Zapadnog Balakna.
Inicijativa je rezultat, kako objašnjava Martin Knap, direktor Nemačke privredne komore, zajedničkih političkih napora zemalja Zapadne Evrope i Zapadnog Balkana.
- Iz Srbije je 28 kompanija dobilo poziv od strane nemačkih firmi da učestvuju u avgustu na Konferenciji o Zapadnom Balkanu - objašnjava Knap. - Najviše kompanija je pozvano iz Slovenije 38, iz Hrvatske 24, a iz Bosne i Hercegovine 20. Prema zvaničnom izveštaju nemačkog Udruženja za upravljanje materijalima, uvoz i logistiku nemački kupci su planirali da pošalju oko 170 zahteva za ponudu dobavljačima sa Balkana, a prosleđeno je 54 konkretnih upita za ponudu. Već u roku od tri nedelje nakon završetka konferencije, potpisana su četiri ugovora, iako je uobičajen prosek od 12 do 20 meseci za prvu realizaciju poslova. Potpisani su ugovori o poverljivosti kao prvi korak pre dostavljanja tehničke dokumentacije.
Kada je reč o nemačkim kompanijama koje već posluju u Srbiji, većina je zadovoljna zaposlenima. Pre svega kada je reč o motivaciji i učinku. Nedostaje, međutim, stručnog usavršavanja.
Ima dosta zaposlenih sa visokim obrazovanjem, ali je malo onih koji su imali specifičnu stručnu obuku, koja je potrebna za srednje pozicije u modernom industrijskom preduzeću - kaže Knap.
BIROKRATIJA I PREPREKE
KADA pitate predstavnike bilo internacionalnog, bilo domaćeg preduzeća koji su njihovi najveći problemi, uvek se pominju birokratija ili pravo. Oba rade sporo i komplikovano - napominje Martin Knap. - Nadamo se da će proces reformi pokriti i debirokratizaciju. Uzmimo za primer Zakon o radu. U principu su preduzeća zadovoljna novim zakonom, ali s druge strane, na primer, u pravu na godišnji odmor postoji regulativa kako i u kom periodu treba da se iskoristi godišnji odmor.
Ma kakav godisnji
23.11.2015. 14:21
Kakav godisnji odmor, to je najmanji problem ne mogu da verujem koliko nemate pojma sta se dogadja I gde su problemi, jedna masivna Srpska masinerija neznanja I neodgovornosti!, birokratije, zakona da te uspori I isece u startu. Samo dokaz za to je da se od svih problema vi o odmoru pored svih stvarnih problema koje imamo sa saradnjom I izvozom ka zapadu. Ne mogu da verjem ovo ipak ne moze da bude rezultat nekompetentnosti vlade, nemoguce je, jedino da je ciljno da se zaustavi razvoj Srbije.
Наравно да је већина немачких инвеститора задовољна радном снагом у окупираној колонији Србији.......јер те паре које им исплаћују за износ месечне зараде овде,дају својој деци,за месечни џепарац.......
Komentari (2)