Hrvati blokirali i svoje
24. 09. 2015. u 07:57
Štetu zbog zatvaranja graničnih prelaza za izlaz robe iz Srbije trpe i naši i komšijski privrednici. Zagrebačka "Nekse grupa" pozvala nadležne da otvore rampe jer trpe nenadoknadivu štetu
HRVATSKA rampa na graničnom prelazu Batrovci-Bajakovo podjednako pogađa i srpske i hrvatske privrednike. Najmanje 150 preduzeća iz Hrvatske svoju robu prodaje i na našem tržištu, a isto toliko naših firmi izvozi u ovu susednu zemlju. Među njima je i više od 20 preduzeća koja posluju u Srbiji, a čiji su vlasnici najpoznatiji hrvatski biznismeni. Svaki dan blokade granica i jednoj i drugoj privredi odnosi, po gruboj proceni, najmanje po milion evra.
U nebranom grožđu su, između ostalih, "Dijamant", "Nekse beton" i "Atlantik grupa", čiji su vlasnici Hrvati, a posluju u Srbiji. Zrenjaninska fabrika ulja, u vlasništvu "Agrokora" Ivice Todorića druga je firma na spisku najvećih izvoznika u Hrvatsku. "Nekse beton", Ivana Ergovića, osmi je na spisku firmi koje uvoze najviše robe iz komšiluka. Ova firma se dovodila u vezu i sa kćerkom bivšeg hrvatskog predsednika Stjepana Mesića. Navodno je imala udeo u vlasništvu.
- Trpimo veliku i nenadoknadivu štetu zbog problema sa zatvorenim graničnim prelazima sa Republikom Srbijom - kaže za "Novosti" Silvija Tomljanović iz "Nekse grupe". - Zbog toga smo već kontaktirali sa nadležnima u Hrvatskoj s apelom za hitno rešavanje ovog problema. Osim znatne finansijske štete zbog gubitka prihoda i povećanih troškova, tu je i rizik zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih rokova isporuke, ali i osiguranja potrebnih repromaterijala i sirovina za redovno poslovanje naših fabrika u Srbiji i Hrvatskoj. U ovom trenutku, isporuka sve robe je otežana, odnosno onemogućena.
Među prvih 15 uvoznika je i "Atlantik grupa" Emila Tedeskog. On u Srbiji prodaje "cedevitu", "argetu", "koktu"... Zato i ne čudi apel biznismena iz komšiluka da se omogući protok robe, jer upozoravaju da bi srpski kontraudar bio prejak udarac za hrvatsku ekonomiju. Samo čuveni "Kraš" godišnje na naše tržište plasira 2.000 tona slatkiša.
Gubitke lagano obračunavaju i srpske kompanije koje su orijentisane i na hrvatsko tržište. Takva je situacija u "Viktorija ojlu", koji je prvi ne listi izvoznika.
- Zatvaranje granica nam predstavlja problem, zbog komplikovanja isporuke naših proizvoda kupcima u Evropi - objašnjava Nikola Vujačić, direktor operacija "Viktorija grupe". - Svakako smo aktivni i na hrvatskom tržištu i kao kupac i kao prodavac, pa to stvara dodatne probleme, ali je teško u ovom trenutku proceniti materijalnu štetu.
Predrag Bjelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da bi Srbija trebalo da se žali organima EU koji moraju izvršiti pritisak da njihova članica poštuje potpisane spoljnotrgovinske sporazume. Ako EU to ne učini, onda Srbija može preduzeti kontramere koje mogu voditi ograničenoj primeni SSP ili, u krajnoj liniji, njegovoj suspeziji i raskidanju:
- Srbija je u zoni slobodne trgovine sa EU, jer ima potpisan SSP koji je važeći i osigurava slobodno kretanje robe i usluga između potpisnica. Granica Srbije i Hrvatske je i granica sa EU. U slučaju međunarodne trgovine, Srbija se mora žaliti organima EU, a ne Hrvatske, jer su granice carinske teritorije EU pod kontrolom EU institucija u Briselu u sklopu zajedničke spoljnotrgovinske politike Unije.
Bjelić napominje da zemlje mogu zarad očuvanja svoje bezbednosti zatvoriti granicu:
- Po pravilima Svetske trgovinske organizacije, zemlja mora posedovati naučne dokaze da joj preti opasnost od neke bolesti i najezde koja može ugroziti zdravlje stanovnika, životinja i biljaka na svojoj teritoriji. Ali, to mora biti transparentno, jer bilo koje drugo zatvaranje granice ili čak usporavanje graničnih procedura smatra se uvođenjem administativnih barijera trgovini. Srbija, nažalost, još nije članica STO.
POTROŠAČI SAMI DA ODLUČE DA LI ĆE KUPOVATI HRVATSKO
NAKON što je Hrvatska zatvorila svoje granice za svu robu poreklom iz Srbije, spominje se mogućnost uvođenja kontramera u smislu zatvaranja srpskih granica za hrvatsku robu i uzdržavanje od kupovine hrvatskih proizvoda.
Na pitanje kako komentarišu otežan transport robe u oba smera između Srbije i Hrvatske i kako da se građani u ovakvoj situaciji postave, u potrošačkim organizacijama kažu da je "svaki komentar na novonastalo stanje izlišan".
- U ovakvoj situaciji trpimo svi, i potrošači i trgovci i transportne kompanije i država - napominje Vera Vida, predsednica Centra potrošača Srbije CEPS. - Bez obzira na to što u Srbiji ima više firmi iz Hrvatske nego srpskih na tamošnjem tržištu, to ni za jednu ekonomiju nije dobro, posebno za našu koja se bori svim silama da promeni situaciju nabolje.
Kako kaže Vida, konačnu reč će u ovom slučaju dati država, a shodno tome i većina potrošača će se opredeljivati da li će kupovati ili ne hrvatske proizvode.
Goran Papović iz Nacionalna organizacija potrošača Srbije NOPS, povodom problema sa protokom robe na srpsko-hrvatskoj granici, kaže da "ne žele da naprave nijedan potez koji bi podsećao na devedesete". U planu je anketa, NOPS želi da pita građane i potrošače: "Da li biste kao kontrameru podržali uzdržavanje od kupovine robe poreklom iz Hrvatske"?
Papović dodaje da NOPS ne želi da se meša u politiku, ali politika se bavi njima.
(D. M.)
sto bi rekao Bajaga prijatelji rasuti po svetu
24.09.2015. 08:05
U ovako nezavidnoj situaciji valja imati prijatelje koji ne zavide ti na bezobraznom luksuzu i fotelji zbog politike, a malo znanja.
unosticemo ih
Naravno.. pod 1. prvo u širkom luku zaobilaziti Rodu, Ideu i Merkator. pod 2. U svim ostalim prodavnicama ne kupovati hrvatske proizvode pod 3 . ne kupovati proizvode koji se proizvode kod nas u firmama čiji su vlasnici hrvati, kao što je : Dijamant, Frikom, Soko štark itd
Retko vidjen pucanj u sopstveno stopalo. Al` ce da boli kada se rana malo ohladi..
Vala cemo preziveri bez Vegete, Cedevite i Dado i Goga cokolada. Samo znam da ce do leta ludi Srbi sve zaboraviti i nagrnuti na Jadran.
Komentari (28)