Oživeli hemijske gigante da bi ih prodali
15. 09. 2015. u 19:00
Država digla na noge metanolsko-sirćetni kombinat, "Azotaru" i "Petrohemiju" kako bi lakše pronašla kupce. Naša zemlja će verovatno na sebe morati da preuzme istorijski visoke dugove sva tri preduzeća
SKIDANjE katanca sa kapije Metanolsko-sirćetnog kombinata u Kikindi doneće Srbiji 90 miliona evra od izvoza i dodatnih 220.000 tona hemijskih proizvoda. I ova fabrika, koja će u novembru početi da radi, nakon četiri godine, ima sličnu sudbinu kao i ostala preduzeća hemijskog kompleksa - "Azotara" i "Petrohemija". Svi imaju istorijski visoke dugove za energente koje same ne mogu da vrate, a država je odlučila da im pomogne kako bi ih - što lakše prodala.
Poslednji voz za pronalaženje investitora u industriji koja je celokupna u državnom vlasništvu, uhvatio je i MSK. Pod strateškom zaštitom Vlade Srbije su do maja sledeće godine, a onda će im, ako se za njih ne nađe kupac, presuditi tržište.
- Čak 95 odsto proizvodnje MSK ide u izvoz - objašnjava Zoran Popović sa Instituta za hemiju, tehonologiju i metalurgiju.
- Dugovi fabrike za gas su oko deset miliona evra i zato je kombinat i bio zatvoren. Sada, kada im je država pomogla, ovo je značajno za našu industrijsku proizvodnju. Po pravilu tržišta i u Kini, SAD i EU, petrohemijska industrija "gura" privredu napred. MSK će biti među deset najvećih izvoznika u Srbiji.
Vlada Srbije je za premošćavanje gasnog problema odobrila 600 miliona dinara, koje je od ovog kikindskog petrohemijskog giganta potraživao "Srbijagas", inače, njegov većinski vlasnik.
U sličnoj situaciji lane su bile i "Petrohemija" i "Azotara", koje nisu radile nekoliko meseci jer nisu mogle da plate sirovine. Pozitivan impuls za pokretanje proizvodnje je i niska cena nafte, koja je osnovni energent za rad "Petrohemije".
- U potrazi za kupcem, mnogo bolje izgleda kada kombinat radi, nego da je pod ključem - kaže Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
- Pančevačka "Petrohemija" sada pokriva troškove iz tekućeg poslovanja. Ipak, sve ove fabrike imaju velike dugove, istorijski velike, koje nikako same ne mogu da vrate. Država bi, ako želi da nađe investitora verovatno morala da se odrekne ovih dugova i sama plati energente, a onda će se na pozitivnoj nuli naći na tržištu. To će biti pravi pokazatelj njihove isplativosti.
Pokretanje proizvodnje u kombinatu u Kikindi zaustaviće i odlazak stručnjaka iz ove fabrike, koji su dosada dobijali samo polovinu plate.
Ovoj hemijskoj "trojci" treba dodati i "Hipo" iz Odžaka, koja pozitivno posluje. I ona se nalazi u državnom vlasništvu, nakon propale privatizacije.
Алекса
15.09.2015. 20:04
ИМТ и Раковица имају тржиште али државу то не интересује!
Azotara pancevo je krenula sa radom posle prvog januara,radila do prvog maja i od tada stoji....bas ste digli na noge..
Komentari (2)