Od pepela grade puteve

M. L. Janković

08. 06. 2015. u 13:59

EPS će od otpada iz termoelektrane uskoro početi da pravi građevinski materijal. Izgradnja saobraćajnica duplo jeftinija. Radovi kreću dogodine. Na deponijama već imamo 250 miliona tona pepela

Од пепела граде путеве

MATERIJAL za izgradnju srpskih puteva, brana i nasipa od naredne godine mogao bi da bude upola jeftiniji, jer će kao sirovina početi da se koristi - pepeo iz termoelektrana. TE "Morava" prva će u sistemu EPS od svog otpada sa pepelišta početi da pravi građevinski materijal. Ukoliko probni radovi u samom preduzeću ove godine uspeju, ova štedljiva tehnologija mogla bi da se koristi već od sledeće godine u industriji.

Termoelektrana "Morava" u saradnji sa Građevinskim fakultetom iz Beograda i drugim institucijama, započela je projekat rešavanja istorijske deponije pepela koja se prostire na 30 hektara i u sloju od nekoliko metara, što iziskuje velike troškove održavanja. Njeni inženjeri pronašli su način da se reše otpada, ali i da ga pametno iskoriste.

- Projekat ispitivanje primene pepela i šljake za izradu saobraćajnica u krugu termoelektrane Morava uvršten je u plan poslovanja privrednog društva "Termoelektrane Nikola Tesla" i predviđena su kao prvo istraživanja, ispitivanja, i izrada idejnog projekta - kažu u EPS. - Ako svi koraci u ovom procesu budu tekli bez poteškoća i zastoja, to je moguće početi u narednoj godini.

Profesor Građevinskog fakulteta Jovan Despotović, koji radi na ovom projektu, kaže da se uopšte ne radi o eksperimentalnoj tehnologiji, već se ovaj sistem godinama primenjuje u svetu.

- Trećina puteva u Americi i Kanadi izgrađena je uz pomoć pepela iz termoelektrana - objašnjava Despotović. - Otpad iz termoelektrana možemo i da izvozimo, kao što to rade Slovenci. Već smo razgovarali sa putarima iz Azerbejdžana, koji ne mogu da veruju da na deponijama imamo 250 miliona tona pepela, koji ne koristimo.

Konkretno, ova tehnologija, dodaje profesor građevinskog fakulteta, može da se iskoristi prilikom sanacije vodotokova Resave kod Svilajnca i Crnice kod Paraćina ili Kolubare kod Obrenovca.

- Ako bi se kod izgradnje nasipa koristilo 80 odsto pepela iz elektrana u ukupnom građevinskom materijalu, to bi uštedelo oko 60 odsto sredstava namenjenih za taj projekat - tvrdi Despotović.

PROBA U TE "MORAVA"

TERMOELEKTRANA "Morava" ove godine će "probati" tehnologiju korišćenja pepela u građevinskoj industriji u okolini svoje fabrike. Zatim će ponuditi EPS i lokalnim samoupravama u okolini elektrane jeftiniju izgradnju puteva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (12)

Neko iz mase

08.06.2015. 14:25

Треба дати инжењерији војске да гради путеве до сваког села у Србији. Тако се то радило у Грчкој, својевремено.

Игор

08.06.2015. 16:52

@Neko iz mase - Онда криминалци не би могли да граде путеве,а криминалци с краватама да узимају провизије.

Дејан

08.06.2015. 14:37

Идеја сигурно није нова. У Југославији се то редовно дискутовало. Велики проблем је радиоактивност, па треба бити сигуран да нам путеви не постану загађивачи. Да ли је неко о томе сада размишљао.

Bane Vanga

08.06.2015. 14:39

Uzas nad uzasima!!! Ugalj, od koga je pepeo, sadrzi malo urana (oko 1mg na tonu) I puno otrovnih teskih metala. Kad on sagori, sva ta kolicina ostaje u stotinka grama pepela, visestruko koncentrovana!!! Takav gradjevinski material je otrovan I radioaktivan! Decenijama kasnije ispusta otrov u vodu, kako se trosi njegovu prasinu udisu svi koji koriste taj put... Ukratko, uzas nad uzasima! Ko ne veruje, neka proveri kako se to (u)radilo na Floridi, koja je napravljena na tome!!!

Tila

08.06.2015. 14:44

U naprednijim zemljama pepeo se samo odlaže i koristi se odmah za izgradnju puteva i građevinskog materijala. Kod nas jedino fabrike cementa uzimaju pepeo iz termoelektrana, ali to su male količine u odnosu na ukupnu masu koja nastaje pri sagorevanju uglja! Žalosno je što smo sebi dozvolili tek sada da "razmišljamo" u eksploataciji ove sirovine.

insomnia

08.06.2015. 15:05

četiri Tesle ne mogu da namire rupe srpskih puteva, da ne pričam o nikada izgrađenim, a više nego potrebnim. Ono što smo nekada pričali o albanskoj infrastrukturi, to je sada naša realnost.

Bobbie

08.06.2015. 15:39

Kojoj vojsci? Pa ovo malo vojnika sto imamo ne mogu ni kasarne da odrzavaju a kamo li da grade puteve.Treba slati nasu mladost ponovo na godinu dana u armiju da vojska od njih napravi ljude a na da se odaju narkoticima i alkoholu.

Sumadinac

08.06.2015. 23:49

kod mene su nasipali puteve pepelom iz energetike, pa leti kada se digne prasina to je da se ugusis. Ne znam sta da radim zbog toga?

Pepeo od uglja je opasna materija !

09.06.2015. 10:40

Pepeo je ekološki štetan, jer sadrži veoma opasne supstance. Zna se od čega se prave putevi, a oni bi da raseju otpadni pepeo po celoj Srbiji, i nepovratno je zagade? E pa neće moći, nismo glupi da se eksperminetiše sa zdravljem Srbije.

Ivan Zgrozeni

09.06.2015. 11:48

Sljaka koja nastaje nakon sagorevanja uglja zraci radioaktivni gas radon. Za gradjenje kuca se ne bi smela koristiti. Mozda je tako velika kolicina radioaktivnog pepela uzrok povecanja broja slucajeva raka u Srbiji?

Jaša

09.06.2015. 16:33

@Ivan Zgrozeni - Никако се не слажем са колегиним коментаром. Ако ћемо причети о радиоактивности и зрачењу, познато је да свака материја има одређено зрачење, а врло мали број материја је са штетним зрачењем за људско здравље. Па тако и шљака и пепео од сагоријевња угља, ако сам угаљ није радиоактиван, мала је вјероватноћа да ће то бити и шљака или пепео настали његовим сагоријевањем.

Pametovanje

13.06.2015. 10:51

@Ivan Zgrozeni - Sve sto postoji na planeti je radioaktivno a ne samo pepeo. I kad vec pises o tome kako je pepeo radioaktivan bilo bi korisno da napises koliko je zapravo radioaktivan. Svi zivimo u stanovima napravljenim od cementa i gipsa koji se velikim delom prave od pepela. Svi koristimo mobline telefone, racunare i razne druge uredjaje koji se prave od legura gvozdja, bakra, aluminijuma, cinka i drugog. I svi ti elementi su milion puta radioaktivniji. Pa cak i kasika kojom jedemo je vise radioaktivna.