Jugobanka od Hrvata traži 200 miliona evra

D. I. KRASIĆ - J. KERBLER

28. 05. 2015. u 20:30

Na sudu potraživanja srpske banke u stečaju od bivše jugoslovenske republike i njenih preduzeća. Susedi ne daju pare i tvrde da je reč o obesnom parničenju

Југобанка од Хрвата тражи 200 милиона евра

OKO 200 miliona evra teški su tužbeni zahtevi Jugobanke u stečaju prema hrvatskoj državi i firmama. Ova srpska banka vodi više sporova u Republici Hrvatskoj, od kojih se šest odnose na nekretnine u Rijeci, Splitu, Zagrebu, Podravskoj Slatini, na Krku i na Hvaru. Ukupna vrednost tužbenih zahteva samo po tom osnovu je oko 38 miliona evra. Ostatak čine tužbe po osnovu potraživanja od pravnih lica s teritorije Hrvatske. Ova banka, inače, u žižu javnosti dospela je zbog izgubljene mogućnosti da se njena tužba pojavi pred sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, pošto je predstavku odbio hrvatski službenik u sekretarijatu ovog suda.

- Sekretar Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava u Strazburu odbacio je predstavku Jugobanke u decembru 2014. godine, s obrazloženjem da podnosioci nisu dostavili rezime slučaja u okviru granica navedenih u formularu prijave - rečeno je "Novostima" u Agenciji za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik ove banke. - U ovom slučaju, međutim, Jugobanka je samo formalno podnosilac predstavke, jer je 2003. godine prodala odmaralište u Dubrovniku, a kupcu, koji je angažovao sopstvene pravne savetnike, pruža pomoć u postupku, na šta se obavezala kupoprodajnim ugovorom.

Ovo odmaralište u Dubrovniku, površine oko 500 kvadrata, prodato je za oko 500.000 dolara. Jugobanka je postupak u Hrvatskoj pokrenula 2001. godine, uoči pokretanja stečajnog postupka. Sada, praktično, hrvatski državljanin pokušava da upiše svoje vlasništvo nad nekretninom legalno kupljenom od srpske banke u stečaju, koja je, tokom rata devedesetih godina, promenila vlasnika.

PODUŽA LISTA JUGOBANKA u stečaju nema nekretnina u drugim bivšim republikama SFRJ, osim u Hrvatskoj. Međutim, vodi veći broj postupaka radi naplate potraživanja od firmi s teritorije BiH, Makedonije i Hrvatske po osnovu obaveza prema Pariskom klubu poverilaca. Vrednost tužbenih zahteva koji se vode po tom osnovu iznosi ukupno oko 55 miliona evra. U vezi sa imovinom, Jugobanka vodi ukupno 59 sporova (u Hrvatskoj 23, u Makedoniji 4, u BiH 11 i u Crnoj Gori 21) vrednih 250 miliona evra.

Nekoliko tužbi Jugobanka u stečaju pokrenula je i protiv Privredne banke Zagreb, čiji predstavnici to nazivaju - obesnim parničenjem.

Sve je počelo kada je pre dvadeset i pet godina Riadrija banka likvidirala u Rijeci poslovnicu Jugobanke. U međuvremenu je Riadria banka pripojena Privrednoj banci Zagreb (PBZ), a u tim transakcijama, koje nikada nisu do kraja razjašnjene, ostao je sporan dug INA u iznosu od 10,2 miliona dolara i još 90 miliona nekadašnjih dinara što potražuje Jugobanka. U međuvremenu je INA nakon sudske nagodbe nešto platila, pa se na kraju poveo spor za 1,8 miliona hrvatskih kuna koji su završili u Riadrija banci, koja je likvidirala Jugobanku u Rijeci. Te pare trebalo je da završe kod štediša, ali se naravno to nije dogodilo, dok uporno hrvatska strana tvrdi da nije dužna Jugobanci, već da je Jugobanka ostavila velike dugove u Hrvatskoj.

- Jugobanka u stečaju pokrenula je tri sudska postupka protiv PBZ pred trgovačkim sudovima u Zagrebu i Rijeci. U jednom od slučaja je odbačena tužba tužitelja Jugobanke, u drugom je odbijena, a još jedan postupak je u toku pred sudom prvog stepena - kaže za "Novosti" Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora PBZ.

U banci ne žele da komentarišu ceo slučaj, jer se sudski postupci nastavljaju, ali tvrde da su zahtevi Jugobanke neutemeljeni.

- Držimo da su zahtevi tužitelja potpuno činjenično i pravno neutemeljeni i nezakoniti, te da predmetni sporovi predstavljaju obesno parničenje - tvrdi Dumančić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

Beli

28.05.2015. 20:49

Moze li mi neko objasniti zasto su te nase banke likvidirane,pre par godina se u nekim dnevnim novinama nesecam se tacno u kojim je bio objavljen clanak o Beobanci da kad se podvukla crta ta banka je bila u plusu 450 miliona dolara a ipak je ugasena,ja nisam skolovan covek ali mogu da zakljucim da neko treba da ide na dozivotnu robiju!!!!

David

29.05.2015. 06:29

@Beli - Beli, poslednje dve decenije "posvecene" su kriminalu. Nije to obicnikriminal, to je DRZAVNI KRIMINAL, ili tacnije, kriminal pod drzavnomzastitom. Dakle, ako bi bilo pravde, dozivotna robija bi bila resenje zaveliki broj "zasluznih" rodoljuba.

Ljiljana

29.05.2015. 08:28

@Beli - Ta likvidacija tih banaka je bio spas za Srbiju i njene gradjane.Te su banke su bile u debelom minusu.Nikome nista nisu isplacivale, na primer bilo je na hiljade slucajeva da ljudima iz inostranstva se uplati novac na njihov racun a ove banke kazu im da ne mogu to da im isplate jer su blokirane zato sto su u ogromnom minusu i kad neko uplati nekome novac to se odmah knjizi na taj minus i dok se minus ne popuni banke su blokirane. Moj otac je imao takav slucaj sa svojom penzijom iz Nemacke.

RoRa

29.05.2015. 08:41

@Beli - Svojevremeno su naša velika preduzeće uzela inostrane kredite posredstvom naših, državnih, banaka. Kada su sankcije UN ukinute bili smo obavezni nastaviti sa vraćanjem ovih kredita. Privredna preduzeće nisu mogla da vraćaju te kredite i država je imala dve mogućnosti:- dozvoliti da državne banke postanu vlasnici svih većih preduzeća u Srbiji a zatim da ta preduzeća postanu svojina inostranih banaka koje su dale kredite- likvidirati državne banke i zadržati u našem vlasništvu ta preduzeća

jasmina

10.10.2015. 14:02

Pa bilo bi bolje da su banke postale vlasnici tih preduzeca, danas bi bar radila i ne bi bila prodavana za 1 euro. A sada vise i ne postoje. Privreda je mrtva, van Beograda nista ne radi, nema nicega, ljudi se masovno doseljavaju u Beograd da traze sebi posla, a to je sve posledica zatvaranje domacih banaka. Vreme je da neko konacno bude uhapsen zbog toga.