Švajcarac u evro - spas za dužnike
20. 01. 2015. u 08:00
Vlada, Narodna banka i bankari narednih dana treba da pronađu izlaz za zadužene u švajcarskoj moneti. Najbolja solucija i za dužnike i za bankare jeste konverzija po kursu pre skoka vrednosti "švajcarca"
DOK je Hrvatska presekla rast švajcarskog franka domaćim dužnicima, kroz fiksiranje kursa u narednih godinu dana, srpski bankari smatraju da bi najbolje rešenje bilo pretvaranje ovih problematičnih kredita u - evro. Oči su svakako uprte u državu i Narodnu banku Srbije, jer osnovno pitanje je ipak - ko će podneti finansijski teret rešavanja ovog problema, s obzirom na to da dužnici to više ne mogu da čine.
Da li će se problem zaduženih u "švajcarcima" rešavati na nivou svih banaka ili "od slučaja do slučaja" biće poznato u petak posle sastanka bankara. Oni bi trebalo da, na nivou Udruženja banaka Srbije, odluče hoće li zauzeti zajednički stav po pitanju naplate preostalog duga u francima, ili će svaka banka to rešavati unutar svoja "četiri zida". Narednih dana će, kako je "Novostima" potvrđeno, Vlada Srbije, NBS i Udruženje banaka pokušati da pronađu rešenje za novonastalu situaciju, koja bi dužnicima omogućila lakšu otplatu kreditnih rata u švajcarskoj valuti, "teških" okruglo milijardu evra.
Sigurno je da aktiviranje hipoteka da bi se naplatili ovi zajmovi nikome nije od koristi. Jer, dužnici ostaju bez krova nad glavom za koji su već izdvojili pozamašne sume novca, a bankari zbog promene vrednosti franka prema evru svakako neće moći da se, ni blizu, namire u punom iznosu duga. Takođe, prema reakcijama iz regiona, opcija privremenog subvencionisanja kamate od strane države "ne pije vodu", jer problem dužnicima pravi visina kursa, a ne cena zajma.
Iz svega ovoga proizilazi da bi dužnicima najbolje moglo da se pomogne kroz trajno prebacivanje zajma iz "švajcaraca" u evro, što podrazumeva gubitak koji bi morala da podnese i banka.
- Moj predlog je da se kredit indeksiran u švajcarskim francima konvertuje u evre - ističe Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste banke. - Pomoć banke može da bude da se cena konverzije prebaci na kraj otplatnog perioda i da se za toliko smanji rata: može da, na primer, ostane ista kao decembarska, ili, pak, da banke dodatno smanje kamatnu stopu na te nove kredite koji će sada biti u evrima.
Carić ističe da država može da uradi dve stvari: da pomogne poslovnim bankama da konverzija franka u evro bude što povoljnija ili da eventualno pomogne bankama u subvenciji kamatne stope.
Prvi čovek Erste banke, inače, smatra da je raspon mera koje država može da primeni prilično širok. Od toga da banke "natera" da retroaktivno primene neki stari kurs iz 2007. ili 2008. godine, do toga da preuzme na sebe, tojest na budžet, deo tereta konverzije.
- Međutim, u bilo kojoj meri, država mora biti ekstremno oprezna iz više razloga - upozorava Carić. - Ukoliko država kroz budžet ili NBS bude prestroga poput na primer, mađarskog scenarija, postoji opravdana bojazan da će neke strane banke doneti konačnu odluku da se povuku sa srpskog tržišta, a neke se mogu dovesti na ivicu solventnosti. To može biti veliki trošak za NBS i budžet, kako na kratak rok tako i na duži. Razlog je što dodatna smanjena kreditna aktivnost banaka, u već restriktivnom okruženju, može dovesti do dodatnog pada nacionalnog dohotka. Takođe, stečaj neke od banaka koja ima veliku izloženost u "švajcarcima" može da bude vrlo skupa za budžet.
Skok vrednosti švajcarskog franka, a time i drastično povećanje obaveza koje imaju građani koji su mahom stambene kredite svojevremeno uzeli u toj valuti, pojačao je pritisak i na novosadsko Udruženje za zaštitu potrošača "Franak".
- Svakog dana nam se javlja i do stotinu zaista očajnih ljudi koje je izjednačavanje kursa franka i evra zaista teško pogodilo. Primera radi, neko ko je imao ukupnu obavezu od 100.000 franaka je, pre toga, bio dužan 83.000, da bi mu dug, za dan, skočio na 99.100 evra - kaže Pavle Jurišić, pravni zastupnik tog udruženja.
Osim informacije da, bar u ovom trenutku, kao moguće rešenje te zaista teške situacije, ne postoji ništa osim eventualnog pokretanja sudskog postupka za proglašavanje ugovora o kreditu ništavnim, i podrobnih, preciznih i, razume se, besplatnih saveta o potencijalnom toku i troškovima tog postupka, pravna služba "Franka" građanima ne može da ponudi ništa drugo.
- Sve ovo je, ipak, moglo da se predvidi, jer je tendencija rasta franka u odnosu na evro postojala još pre osam godina, kada su ovi krediti i najviše plasirani - kaže Jurišić. - Ljude na to, nažalost, niko nije upozorio. Zasad nema ni mera NBS koje bi katastrofalan položaj korisnika ovih kredita bar malo poboljšale.
.jpg)
MAĐARSKI premijer Viktor Orban proglašen je herojem zbog blagovremene odluke kojom je Mađarska izbegla finansijsku katastrofu koja je zadesila brojne zemlje zbog promene vrednosti švajcarskog franka. Orban je u prošle godine u novembru prisilio banke da usvoje finansijske sporazume i konvertuju hipotekarne kredite izdate u "švajcarcima" u nacionalnu valutu.
Kako je procenjeno, taj potez je sprečio porast duga domaćinstava u iznosu od 700 milijardi forinti.
- To je bio vrhunski potez - ocenili su ekonomski eksperti i upotili čestitke Orbanu.
Blumberg ocenjuje da je reč o "krunskom uspehu" mađarskog premijera Viktora Orbana koji je zaštitu kredita građana od fluktuacija na tržištu novca postavio kao jedan od prioriteta svoje vlade nakon preuzimanja vlasti u 2010. godini.
Najbolje resenje
20.01.2015. 08:23
je, vratiti im stanove i sacekati bolja vremena za dizanje kredita. Nece bolje biti ni za one koji su rate vezali za evro.
Pa sad ce drzava iz budzeta da plati,to jest svi gradjani Srbije! A zasto? Pa nismo mi uzimali kredit??? Ko je uzeo neka plati,mislum da je to fer.
@Aca - ko je placao radnicima zelezare? Iz budzeta i to, mnoooogo vise para.
@Aca - Jezdu i Dafinu, Agrobanku i Srpsku banku, pa ko nas je pitao.
Madjari su narod koji se bori za svoju zemlju. Svaka cast njihovom premijeru. Kao i kod nas banke su penile i pretile napustanjem trzista a nijedna nije to ucinila do sada a on je uspeo da spase svoj narod. Iscitavajte malo tekstove kako pod okrilje drzave vraca energetski (struja i gas) sistem. Ovde pricaju kako nam banke trebaju zbog ekonomije a samo deru narod, ekonomija tone sve dublje, nikakav rast...
Komentari (41)