Paradajz crven preko noći

J. SUBIN

30. 08. 2014. u 21:30

Mnogobrojni proizvođači u Srbiji koriste preparate za ubrzano sazrevanje povrća. Nikada nije odobrena upotreba etrela, koji može da bude i štetan po ljudsko zdravlje

U SRBIJI je sve više proizvođača kod kojih povrće, sazri „preko noći“. Posebno je to slučaj kod paradajza. Naoko sočan i zdrav, ali kada se preseče i zagrize, svima je više nego jasno da je jarkocrvenu boju dobio na brzinu. Mnogi nesavesni povrtari koriste nedozvoljeni etrel, kako bi povrće brže sazrelo, što može da ima i štetne posledice po zdravlje ljudi, posebno kada se upotrebljava bez kontrole.

Profesor ratarstva i povrtarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, dr Nebojša Momirović, upozorava da je mnogo neodgovornih proizvođača u Srbiji.

- Nekad su bili registrovani preparati za regulisanje rasta i dozrevanja višnje, radi jednokratnog branja i ujednačenog zrenja - objašnjava prof. dr Momorivoć. - Nikada, međutim, nije bila odobrena upotreba aktivne materije etrel, naročito kod paradajza i dinje, gde se najviše i koristi. Dozvoljena je isključivo folijarna primena, i to u odrđenoj koncentraciji, koja apsolutno nema nikakve štetnosti po zdravlje čoveka.

Prema rečima profesora Momirovića, kod nas se, radi bržeg zrenja, prispeća na tržište i veće cene proizvoda, umesto folijarne primene radi sistem „kap po kap“.

- Ovim sistemom, u velikim količinama, za nedelju dana može da se izazove zrenje paradajza ili dinje - priča prof. dr Momirović. - Na taj način umanjuju kvalitet i dužinu čuvanja takvih proizvoda, ali mogu da izazovu, u pojedinim slučajevima, i probleme u ishrani ljudi. Reč je o neodgovornosti, jer za dozrevanje postoje jednostavniji, jeftiniji i prirodniji načini. Prirodni hormon zrenja je gas etilen, koji emituju crveni plodovi paradajza i dinje.

DOZREVANjE U SLAMI Nekada se dozrevanje voća i povrća obavljalo u slami ili u pšenici, u ambarima - priča prof. dr Stojiljković. - Pšenica je ispuštala giberinsku kiselinu, dok je slama proizvodila etilen. To su sve simulatori rasta. Inače, jabuka, kruška, breskva i šljiva su vrste voća sa intenzivnijim ispuštanjem etilena. Zato njih ne treba čuvati zajedno sa krompirom, kupusom i crnim lukom, jer će pre vremena proklijati.

Kako objašnjava profesor Momirović, sistemom „kap po kap“, biljka navodnjavanjem kroz koren primi veliku količinu ove aktivne materije i to ima štetne posledice. Zvanično nije dozvoljen i nabavlja se na sivom tržištu.

Procesi ubrzanog sazrevanja povrća i voća poznati su više hiljada godina, priča prof. dr Staniša Stojiljković, šef katedre za ekološko inženjerstvo Tehnološkog fakulteta u Leskovcu.

- Što se tiče brzih metoda dozrevanja, najčešće su to jedinjenja koja ispušta etilen - objašnjava prof. dr Stojiljković. - U Americi su bile afere kada su umesto dozvoljenog etilena neki farmeri koristili toksični acetilen.

Hormoni rasta, bilo da su dozvoljeni ili nedozvoljeni, pored toga što stimulišu ubrzano sazrevanje, u znatnoj meri negativno utiču na ljudski metabolizam. Ubrzano sazrevanje dovodi do toga da imamo zreo bezukusan paradajz ili crvenu jabuku koja ne miriše.

SAMO OD PROVERENIH

POJEDINI proizvođači u Srbiji ne znaju ni šta kupuju od poljoprivrednih sredstava, a ni koliko smeju da ih koriste, smatra Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

- To je javna tajna da povrće nasilno dozreva - kaže Papović. - Taj problem treba rešiti sa Ministarstvom poljoprivrede, da se osnuje Registar poljoprivrednih proizvođača. Tako ćemo znati šta prave i kako prave. Ovako, dokle god imaju slobodnu volju, uvek postoji problem. Zbog toga voće i povrće treba uvek kupovati od dobro proverenih ljudi, a ne od nakupaca. Inspektori, nažalost, kontrolišu minimalno i najosnovnije.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (31)

Deca vole lubenice

30.08.2014. 22:04

Pitam se da li neko kontroliše šta ovi nazovi poljoprivrednici rade sa hemijom ? Dobrič ,kraj u blizini Prokuplja je bio poznat po najboljim lubenicama u ovom delu Srbije i šire.Poslednjih godina seme lubenice su ukrstili sa tikvom što je smanjilo cenu semena koje su do tada skupo plaćali ,povećalo težinu i dimenzije "lubenice" kojoj zaustave rast i "sazru" je preko noći upravo sličnim i veoma opasnim otrovima po čoveka o čemu pišu Novosti,gde lubenica do jutra bude "spremna" za prodaju !

djole

31.08.2014. 07:44

@Deca vole lubenice - blago nama kad imamo strucnjake kao ,,deca vole lubenice,,...prvo opet ti je potrebno seme i kalemi se na tikvu .jer je kalem jaci otporniji i daje vecu masu ...kao sto se kaleme jabuke kruske breskve .a ti ajde u planine i jedi divlje kruske i jabuke.

Nema ljutiš,činjenice

31.08.2014. 09:59

@Deca vole lubenice - Žap mi je Djoleta koji se našao uvređenim jer možda baš on zna šta stavlja u lubenice i zašto im ove godine loše ide prodaja ! Ranije su na tezgama stavljali natpise "lubenica iz Dobriča" da se zna šta je kvalitet,sada tih natpisa nema jer bi bila antireklama ! Sve se lako proveri,kupite slučajnim uzorkom 2-3 lubenice i videćete da ni ukus nije približan,da ne govorimo o štetnosti po zdavlje,otrovu.Isto je i sa npr.paradajzom čiji ukus liči,ni na šta ,kao i krastavac,šargarepa itd. zbog otrova !

Deca su volela lubenice

31.08.2014. 10:09

@Deca vole lubenice - @djole :Vidim imaš primedbe samo na kalem dok za otrove koje prskate uveče na zelenu lubenicu a ujutru je berete kao "zrelu", nemaš !? Čak su vam i komšije ljute sa kojima se graničite imanjima jer od jačine tih otrova koje stavljate u lubenice ne mogu svoje proizvode da koriste u svoje svrhe iako ne stavljaju te preparate ! Opšte poznata stvar je i da imate posebne,manje parcele gde sadite za "vaše potrebe" i bez otrova !Ukoliko nije tačno spremna sam da snosim sve pravne posledice,kao i vi ?!!

Зоран

30.08.2014. 23:05

Није га накупац прскао да сазри већ сељак !

zoran

31.08.2014. 00:19

Na nasim pijacama se legalno prodaje otrov i niko zivi o teme ne brine. Sva hrana je zatrovana i tu dileme nema.

VLADA

31.08.2014. 01:02

Zasto se o tome prica godinama a drzava cuti i nista ne preduzima??? Zasto ne donesu zakon koji strogo kaznjava upotrebu tih preparata i jednostavno...ODAKLE IM ??

Srbin

31.08.2014. 05:14

Seljaci to ne rade namerno vec iz neznanja. Zivim na selu i mnogo puta sam se i prepirao i svadjao sa njima. Bacaju pakovanja od otrovnih hemikalija oko svojih njiva i pale iskoriscene najlone na svojim njivama. Cesto puta ih samo zaoravaju u zemlju u nadi da ce to istruliti. Iste te proizvode sto prodaju vama daju svojoj deci. Stoku hrane koncetratima bez svesti koliko je to stetno. A ovo sa paradajzom sam licno video kod prijatelja u plasteniku. Nedostaje nam edukacija.

Gordana

31.08.2014. 05:20

Pohapsite ih sve I DAJTE IM DA SAMO JEDU PARADAJS" POPRSKAN NA NJIHOVE OCI ETRELOM . Drugi pitanje je Kako su mogli da nabave ETREL ?

nikolaj romanov

31.08.2014. 05:30

umesto da krenu sa razvojem organske poljoprivrede ..oni idu kracim putem koji je isto tako poguban za kupce i za njihovu decu jer im oduzima buducnost ..ceo svet,razvija organsku poljoprivredu ..mi kontra ...i uvek zadnji ,,za neku godinu niko nece kupovati taj pocrveneli paradajz,za koji jos niko nije pocrveneo...iskusni trovaci..

Yella

31.08.2014. 06:18

Ceo zapadni svet upotrebljava razne otrove iz pohlepe.Sta god da kupim ne deluje prirodno.Kora paradajza , jabuka i drugih poljoprivrednih proizvoda je cudnog izgleda .Svaki paradajz je iste velicine i listici na grancicama danima ostaju zeleni.Sva ta hrane je otrov a vitamina i minerala nema.GMO hrana je usla na mala vrata sirom otvorena.Bolje vam je da stavite jedan struk paradajza u saksiji na terasi jer tih nekoliko plodova ce vam biti kao lek a ne desetine kg frankestajn hrane.

Stella

31.08.2014. 10:05

@Yella - Vrlo tačno, moji rođaci u Americi kažu ne jedu ništa što nije iz njihove bašte, slično mi je rekla devojka iz Slovenije, oni čak zakupljuju ako nemaju parče zemljišta i sade sami zelenu salatu, paradajz i ostalo povrće jer su svi već odavno svesni da su trovani. Kontrola nad onim što unosimo u svoj organizam u vreme interneta ne može se prenebregnuti, nemojte misliti da će ijedan trgovac brinuti o našem zdravlju ako mi ne brinemo. Zato lepa rekreacija i put ka zdravlju i istinskoj ishrani

Dak

31.08.2014. 06:29

netreba ju nama neprijatelji sami smo sebi neprijatelji o pokvarenosti i pohlepi za novcem da i ne govorim (dobro nas bog i drži na ovom svetu)

Djordje Petrovic

31.08.2014. 07:26

Seljaci su digli ruke od poljoprivrede. Prirodno proizvode za sebe, a komercijalno naprskaju sta stignu. Nista cudno obzirom da su na selu ostali ljudi koji su vec najmladji u 50tim godinama. Nema ko da radi, a drzava gleda samo da iscedi i ono malo suve drenovine preostale u srpskog seljaka. Kupci su kolateralna steta.

Dejan

31.08.2014. 09:36

Ma jel ima bre neko pametan u ovoj zemlji da zavede red već jednom. Nisam pojeo pravi paradajz već godinama. I svi se prave ludi. Em nas truju em nam podvaljuju. Bruka i sramota.

miša

31.08.2014. 09:50

ove godine sam samo jednom probao paradajz i lubenice.........imao sam dijereju,i izbacio te i još neke proizvode i postao sam zdrav.........znači uopšte nejedem određeno voće i povrće,čak da mi i poklone sa sela......

Dule

31.08.2014. 09:51

Hvala novinaru i urednistvu za ovaj clanak. Nije samo paradajz u pitanju, vec i ostalo povrce i voce. Krajnje je vreme da institucije pocnu da rade svoj posao i spasu narod od ove posasti, inace ostvarice se prorocanstvo Tarabica. Slican je slucaj i sa pijacom vodom, posebno iz nasih akumulacija. Posaljite vaseg novinara u Knic da snimi i vidi grad na vodi koji se tamo gradi pored gruzanske akumulacije koja snabdeva Kragujevac, Kraljevo i okolinu pijacom vodom. Unapred vam se zahvaljujem.

Gaga

31.08.2014. 10:27

Stranci koji posećuju Srbiju najveće oduševljenje pokazuju za našu kuhinju.Skoro sam gledao na RTS-u izjavu nekih turista sa kruzera iz Holandije i Nemačke,koji su na pitanje novinara šta im se najviše dopalo u Srbiji uglas rekli,hrana,hrana kako rekoše, koja ima ukus hrane i onoga što jedu a ne kao kod njih gde je sve isto !!! Naravno,mi smo majstori da upropastimo ono od čega svi mogu da imaju zaradu !!!!

Latif

31.08.2014. 11:07

@Gaga - Gledao sam sličan prilog. Možete zamisliti onda, kakva je hrana kod njih ako je naša podvedena pod kvalitetna. Što reče jedan od pisaca komentara, godinama nisam pojeo normalan paradajz. Nema ni ukusa ni mirisa. Svejedno je da li na pijaci kupite onaj od 120 ili onaj od 60 dinara. Godinama slušamo priču o nedozvoljenom preparatu za nasilno sazrevanje paradajza, a pijace su pune te zatrovane i opasne hrane. Lično mislim da za nas nije problem genetski modifikovani, nego otrovani paradajz.

Mikele

02.09.2014. 09:03

@Gaga - Ja nasao seme stare sorte paradajza sa stare planine, ljudi vi ne mozete da verujete koji ukus ima.

zunje

25.06.2015. 12:12

@Gaga - Mikele voleo bih da imam staro seme paradajiza jer imam parce zemlje,ilma li sanse da se dobije malo semena

staroselo

25.06.2015. 12:32

@Gaga - Sa zakasnjenjem od godinu dana video sam da imate staro seme paradajiza voleo bi da imam nekoliko semenki ako je moguce.Inace volim stara i izvorna voca i povrca.Podigao sam vocnjak sa starim sortama jabuka koji je ove godine poceo da radja.

mijat311

31.08.2014. 10:28

A čemu služe ispekcijske službe,za paradu.Da li neko kontroliše njihovo radno vreme.O korupciji i ptice pevaju.Gde su nam ekološka društva?Nema ih,pogasila se,samo ostala mućkaroška nazovimo ekološka društva.Treba prekontrolisati koliko se naročito u selima izdvaja novca za kuvanje paprikaša na seoskim slavama,a koliko za edukaciju.

kljecan

31.08.2014. 14:41

e pa kad povrće i voće neće da raste u kladionici,solariju,salonu za pedikuru,onda morate jesti zatrovano

mrgud

01.09.2014. 07:38

Odmah zaposliti inspektore koji ce nadzirati proizvodjace paradajza i platiti ih posteno i problem je resen preko noci.