Zjapi poslovni prostor, prazno 1,5 miliona kvadrata
06. 04. 2014. u 21:27
Investitori sve ređe pazare poslovne prostore čak i na najatraktivnijim lokacijama po gradovima u Srbiji. Kupci odustaju ne samo zbog cena, već i depozita od 10 odsto koji valja uplatiti pre nadmetanja
ZGRADA "Jugoeksporta" u Kolarčevoj ulici, elitnoj zoni glavnog grada, ni posle 19 pokušaja prodaje u proteklih pet godina nije našla novog vlasnika - poslednja aukcijska prodaja propala je pre neki dan. U Srbiji danas postoji oko milion i po kvadrata praznog poslovnog prostora, uključujući fabrike i razne proizvodne hale, procenjuju u agencijama za prodaju nekretnina.
Poslovna zdanja velike kvadrature teško nalaze kupca. Ni atraktivne lokacije u centru Beograda više nisu kolač oko koga se (za)kupci otimaju, jer prazan kancelarijski prostor meri se sa više od 100.000 kvadrata. Zato i ne čudi što pomenuta zgrada "Jugoeksporta" još bezuspešno čeka novog vlasnika.
Cena po kojoj je Agencija za privatizaciju ponudila ovo zdanje firme u stečaju bila je oko 50 miliona evra. U agencijama za promet nekretnina tvrde da je 9.000 evra po kvadratu nerealno visok iznos. Ocenjuju da bi po ceni od 5.000 evra za kvadrat mogao da "prođe" samo lokal u prizemlju zgrade "Jugoeksporta", dok kancelarijski prostor na spratovima ne može da se proda za više od 2.000 evra za kvadratni metar.
- Nije tačno da nema zainteresovanih, ali potencijalni investitori odustaju jer treba uplatiti 10 odsto depozita, što je u ovom slučaju veoma veliki iznos - kaže za "Novosti" Nedeljko Malinović, vlasnik agencije "Legat". - Ako ne kupe zgradu, ta sredstva bi im bila "zarobljena" bar mesec dana, što im se, u ovom trenutku, kada keša nema, nikako ne isplati. Depozit mogu da reše garancijama, ali i to košta. A, prethodno od Agencije za privatizaciju treba i da se otkupi dokumentacija.
Malinović kaže da potencijalni investitori žele nekretnine koje imaju "čiste papire", gde su u potpunosti razrešeni imovinsko-pravni odnosi i gde ne postoji opasnost da je zdanje eventualno i predmet restitucije.
Agencija za privatizaciju godinama ne može da proda još jednu zgradu preduzeća u stečaju, koja je na dobroj lokaciji, u Kosovskoj ulici u Beogradu. Reč je o 3.568 kvadrata u vlasništvu "Rad internacionala" koji su se, po ceni od oko 2.500 evra po kvadratu bezuspešno prodavali čak šest puta. Za nju je, ipak, bilo zainteresovanih, ali su poverioci odbili ponudu koja je bila nešto malo ispod polovine procenjene vrednosti.
- Danas u Beogradu poslovni prostor u zavisnosti od površine i lokacije može da se zakupi za tri do 25 evra po kvadratu mesečno - navodi Malinović. - Koliko su cene pale najbolje govori primer, recimo, lokala od 100 kvadrata na Vračaru, koji je pre krize izdavan za 1.500 evra mesečno, a sada ga nude u zakup za 500 evra. Jedino je potez od Slavije do Kalemegdana razgrabljen i drži najvišu cenu.
Rekordna vrednost koju je jedan lokal dostigao u prodaji je čak 42.000 evra po kvadratu. Vlasnik preduzeća "Radiks" je 2007. godine, a aukcijskom nadmetanju, za 361 kvadrat u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, platio čak 1,27 milijardi dinara, što je tada bilo 15,1 milion evra. To je bio lokal koji je pripadao nekada čuvenom "Jugoeksportu".
UZALUDNIH KRUGOVA - 19
PROCENA države da prostor koji se pruža od podruma do petog sprata zgrade "Jugoeksporta" vredi 5,8 milijardi dinara, odnosno oko 50 miliona evra, ipak za kupce nije obavezujuća. Da je bilo ko ponudio bar dinar više od polovine ovog iznosa - kvadrati bi bili njegovi. U slučaju da su neki nudili manje, o eventualnoj prodaji odlučivao bi odbor poverilaca "Jes Jugoeksporta" u stečaju. Međutim, već godinama, kroz 19 krugova prodaje i javnih oglasa - nema nijednog zainteresovanog kupca.
Milivoje
07.04.2014. 08:55
Procenjeno je na 60 mil. evra, depozit je 20% od tog iznosa. Ako nema nikoga ko će da plati, onda i ne treba da se prodaje, a ne da mafijaši i tajkuni to kupuju za bagatelu.
Bilo bi veoma pametno da država otkupi ovaj i druge vredne prostore po centru grada i pretvori ih u ustanove nacionalne kulture. Recimo zgrada Jugoeksporta da postane Arheološki muzej Srbije. Moramo nečim da privučemo turiste i pokažemo koliko smo bogati kulturnim nasledjem i po čemu smo posebni u Evropi. Naša posebnost nisu samo splavovi, jeftino pivo i silikonska dolina. Većina turista ostaje samo nekoliko sati u Beogradu. Zadržimo ih duže atraktivnim kulturnim sadržajima.
Drzava moze da iskoristi tu zgradu u centru grada za neko novo ministarstvo. Tu bi moglo bar 1000 novih zaposlenih da se smesti, administracija, papirologija, arhivari itd. Da se korisno upotrebi i zaposle mladi ljudi. U prizemlju 20-30 saltera, pa radnici obezbedjenja, kurirska sluzba, restoran za sluzbenike. Samo treba imati ideju i produktivno popuniti prostor.
@Kole - A mi bas nemamo dovoljno ministarstava i parazita koji zive na tudjoj grbaci !
Ocenjuju da bi po ceni od 5.000 evra za kvadrat mogao da "prođe" samo lokal u prizemlju zgrade "Jugoeksporta", dok kancelarijski prostor na spratovima ne može da se proda za više od 2.000 evra za kvadratni metar? Ma nije valjda,da se to utvrdili..treba da bude relana cena za taj deo grada od 1500-2000 eura,pa ce se naci kupac
Komentari (4)